Beli Manastir PDF Print E-mail

JUBILEJ BATINSKE BITKE

Komemorativna svečanost u povodu 75. obljetnice jedne od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata - Batinskoj operaciji, nakon koje je oslobođena Baranja. Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, istaknuo je da Rusi visoko cijene odnos domaćih ljudi prema crvenoarmejcima

 

U sklopu obilježavanja 75. obljetnice Batinske bitke podno spomen-obilježja palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode i spomenika Crvenoj armiji u Batini, položeni su vijenci i iskazana počast minutom šutnje poginulim vojnicima Crvene armije. Na komemorativnoj svečanosti, Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj među inim je istaknuo: „ Rusi visoko cijene odnos domaćih ljudi prema crvenoarmejcima. U Batinskoj i drugim bitkama na teritoriju Jugoslavije poginulo je deset tisuća sovjetskih vojnika. Oni su dali svoje živote za vaše živote i vašu budućnost. Mi Rusi i Hrvati smo dvije dobre slavenske duše. Želim puno uspjeha vašem hrvatskom narodu, a posebno jugoslavenskim veteranima partizanima. Svima onima koji su ratovali s nama, mi smo samo pomogli osloboditi Baranju. U Jugoslaviji prvi su bili Jugoslavenska armija i jugoslavenski partizani“.

Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, rekao je da je ova obljetnica simbol zajedništva Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije te komentirao aktualnu zbilju u Hrvatskoj: „Afirmirajući tekovine antifašističke borbe afirmiramo demokratske vrijednosti kao garanciju za budućnost u kojoj neće biti podjela, govora mržnje, kriminala, korupcije, povijesnog revizionizma i revitalizacije fašističke ideologije. Na žalolst, moram reći, u današnjoj Hrvatskoj vladaju podjele, većim dijelom izazvane povijesnim revizionizmom, sve snažnijim i sve agresivnim. Uporno se pokušava zatrti istina bezočnim negiranjem činjenica, i izjednačavaju se svi totalitarni režimi, pri čemu se cilja isključivo na komunizam odnosno antifašizam“.

Nikola Opačić, predsjednik UABA Belog Manastira podsjetio je da se na Batini odigrala ubedljivo najveća bitka Drugog svjetskog rata na teritoriju Jugoslavije. Vojna operacija za osvajanje položaja na desnoj obali Dunava na Batinskom mostobranu vođena je od 11. do 29. studenoga 1944. godine sa početnih položaja takozvanog „Patkovog kljuna“ na lijevoj obali Dunava i na bačkoj strani, kod Bezdana. „Ova bitka, kako tvrde neki historičari, predstavlja za cijeli istočni front ono što bi se moglo reći da je iskrcavanje u Normandiju za zapadni. Zvanično proglašenih poginulima i pokopanih ima oko 2.200, broj nestalih još nije utvrđen, ali se pretpostavlja da je ukupno bilo oko 2.500 poginulih i nestalih boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i crvenoarmejaca“, kazao je Opačić.

Uz velike gubitke 16. i 51. vojvođanska divizija s trupama Crvene armije od Batine su 9/10. studenog 1944., prešli preko Dunava u Baranju. Vojvođanska 51. divizija nastupala je kroz Baranju i 28. studenog stigla na Dravu u visini Osijeka i tu stala. Desno su se kretale jedinice Crvene armije i 1. bugarske armije. Tako je sovjetska 233. divizija prešla kod Barča 8. prosinca 1944., i uspostavila neposredni dodir s jedinicama 6. korpusa NOV Hrvatske. Za to vrijeme vojvođanska 36. divizija ostala je na Dunavu u visini Vukovara. Pokušavala se više puta prebaciti kod Iloka, uvijek bezuspješno: njemačke jedinice su ih „bacale“ preko Dunava. Bugarska 1. armija išla je uz Dravu do Barča i zapadnije…

Padom Batine bio je otvoren put preko Baranje (cijela Baranja oslobođena je 29. studenog) do lijeve obale Drave i omogućene su daljnje operacije u južnoj Mađarskoj i Slavoniji, u zaleđu Srijemskog fronta. U tim je borbama život izgubilo preko 1.500 boraca Crvene armije i 478 partizana 51. vojvođanske divizije.

Zanimljivo je da je nakon službene komemoracije, delegacija Ruske federacije sa sobom ponijela grumen zemlje sa Memoraijalnog kompleksa u Batini i ispred spomenika palim borcima Crvene armije u Belom Manastiru. Zemlja će, kako su istakli, biti pohranjena u glavnom Hramu oružanih snaga Ruske Federacije u Moskvi koji će zvanično biti otvoren na Dan pobjede 9. svibnja 2020. godine. Kažimo da je spomen obilježje palim borcima Crvene armije na belomanastirskom Trgu slobode obnovljen prije nekoliko godina novcem prikupljenim od ruskih veteranskih udruga. Spomenik je bio oštećen zbog „zuba vremena“. Riječ je o zdanju, u obliku obeliska, u čijem je podnožju pokopan general-lajtnant Vasilij Petrovič-Musin, koji je poginuo u batinskoj bitki. Spomenik od betona i kamena, narod Baranje podigao je odmah nakon oslobođenja zemlje. Na pročelnom dijelu spomenika, koji leži na postolju od više stupova, nalazi se posveta „Palim borcima nepobjedive Cvene armije protiv fašizma i za naše oslobođenje“ - na hrvatskom, srpskom, ruskom i mađarskom jeziku. Na vrhu obnovljenog spomenika, koji je popločen crveno-smeđim reljefnim mramorom, nalazi se crvena zvijezda petokraka, a na pročelnom dijelu, uz srp i čekić u zlatastoj boji, nalaze se posvete „Na Večnu uspomenu“. Postolje spomenika je također obnovljeno, popločano je sivim mramorom.

Rusko veleposlanstvo obnovilo je i spomenik i biste baranjskih narodnih heroja na belomanastirskom Katoličkom groblju (na dijelu koji nosi naziv Partizansko) te spomen-obilježje u prigradskom naselju Šećerani. Memorijalni kompleks „Batinska bitka“ koji je uređen „kao apoteka“ dominira s hridi iznad Dunava. Čine ga Spomen-dom s dvije izložbene dvorane, ugostiteljski objekt i prostrani Spomen-park. Tu je i Spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. Središnji dio spomenika je monumentalni obelisk (visok 27 metara) na vrhu kojeg stoji osam metara visoka brončana figura - „Pobjeda“. Posebno obilježje spomenika daje skupna grobnica (kripta) u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 1.297 vojnika Crvene armije. I još jedna zanimljivost: spomenik je ostao netakmnut za vrijeme i nakon Domovinskog rata (sic!).

Bojan Mirosavljev