Tradicije PDF Print E-mail

ČVRSTA POVEZANOST S NARODOM

Polaganjem vijenaca ispred spomenika brigadi u Gornjem Sjeničaku, te odavanjem počasti poginulim borcima i evociranjem sjećanja na trnovit borbeni put na komemorativnim svečanostima i u Budinjaku, Sošicama i Radatoviću, obilježena 77. obljetnica formiranja 13. proleterske brigade „Rade Končar“

 

Brigada je formirana 7. studenog 1942. godine u Gornjem Sjeničaku od 1. proleterskog bataljuna Hrvatske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda. U 13. brigadi borilo se oko devet tisuća boraca, od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom borbenom putu – dugom 17.500 kilometara. U redovima brigade borilo se preko 400 žena. Iz svojih redova iznjedrila je 19 generala i 15 narodnih heroja. Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime – proleterska, te ime Josipa Kraša, a kasnije Rade Končara.

To je, među inim, rekao Petar Raić, predsjednik Sekcije boraca 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“ SABA RH na komemorativnoj svečanosti ispred spomenika brigadi u Gornjem Sjeničaku. U povodu 77. obljetnice formiranja brigade na svojevrsnim satovima povijesti ispred spomen-obilježja evocirana su sjećanja, položeni vijenci i odana počast poginulim borcima i u Budinjaku, Sošicama i Radatoviću. Obilježavanju su prisustvovale delegacije antifašista iz Hrvatske, te susjedne Slovenije, gdje je 13. proleterska oslobodila cijelu Belu Krajinu od slovenskih belogardejaca, Talijana i Nijemaca.

Znamo da je Bela Krajina bila kolijevka današnje Slovenije. Svi državni organi bili su kod nas. Dobro je da se sjećamo ljudi koji su se tada žrtvovali i u teškim zimskim uvjetima. Desne struje su u Europi sve moćnije ali moramo ponavljati koja je prava strana i tko su pobjednici, što nam priznaje cijeli svijet“, istaknuo je Darko Zevnik, načelnik općine Metlika. U Žumberku je brigada zbog uspjeha postignutih u borbama 11. prosinca 1942., proglašena udarnom. Na dužnost prvog komandanta brigade postavljen je Ante Banina. Međutim, zbog ranjavanja, brigadu je na njen ratni put poveo Rade Bulat.

Miroslav Delić, predsjednik karlovačkih antifašista, podsjetio je da 13. proleterska nije bila samo žumberačka i zagrebačka brigada, ona je kao proslavljena i u borbama prekaljena hrvatska brigada, po naređenju vrhovnog komandanta Tita početkom studenog 1943. otišla u Bosnu u sastav 1. proleterske divizije nastavljajući borbeni put (banjalučka i drvarska operacija) kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru prema Srbiji. Sa 6. ličkom i 28. slavonskom divizijom 13. proleterska sudjelovala je u oslobođenju Srbije. Sudjelovala je i u beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu. Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bačke, brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb, gdje završava svoj borbeni put.

Valja naglasiti i posebnu brigu vrhovnog komandanta Tita koju je on iskazivao prema brigadi za vrijeme njenog velikog marša iz Žumberka u Bosnu, što uključuje i prijem delegacije brigade od stotinu boraca kod Tita dok je Vrhovni štab boravio u Jajcu. Borci brigade iskazali su veliko herojstvo i visok moral u teškim borbama za izvlačenje Vrhovnog štaba i vrhovnog komandanta Tita iz okruženja u rajonu Mrkonjić Grada, Mliništa i Kupresa.