KOMEMORACIJA U JASENOVCU PDF Ispis E-mail

Hrvatska vlast i nadalje tolerira revizuju povijesti

U Spomen području Jasenovac održana je 12. travnja 2019.komemoracija u znak sjećanja na proboj jasenovačkih logoraša, koju su četvrtu godinu zaredom organizirali, odvojeno od službene državne svečanosti, Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Saveza Roma RH “Kali Sara”.

 

Komemoraciju, kojoj su bili nazočni oko 2500 sudionika, predvodili su predsjednika SABA-a RH Franjo Habulin, predsjednika Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i saborski zastupnika Vejko Kajtazi.

Komemoracija je održana u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Prema podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava logoraša,Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti.

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović uoči Komemoracije poručila je da ustaški logor Jasenovac svima treba biti povijesna lekcija i osudila je to što neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja jasenovačkih zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti.

"Neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti. Povijest Jasenovca vrlo jasno pokazuje zašto je to opasan put. Ne bi trebalo biti prostora za povijesni revizionizam u današnjoj Europi", rekla je Mijatović. Povjerenica za ljudska prava VE-a smatra da je poricanje holokausta, genocida i ratnih zločina ozbiljan problem Europe i da u tome političari igraju ključnu ulogu i ne bi smjeli propagirati neistine o zločinima.

"Trebamo promovirati učenje povijesti temeljeno na istini, poštovanju prema žrtvama i otvorenom dijalogu o zločinima iz prošlosti. Trebamo aktivno odbaciti mržnju i nasilju koje je uzrokovalo toliko patnje na našem kontinentu. Jasenovac nam svima treba biti lekcija. Ne smijemo dopustiti da se slične ljudske tragedije ponove", kazala je.

"Više od 80 tisuća ljudi brutalno je ubijeno u Jasenovcu. Ovo je mjesto duboke boli i simbola katastrofalnih posljedica neobuzdanog nacionalizma i mržnje", naglasila je Mijatović.

"Danas želim odati počast žrtvama tih zločina, izraziti solidarnost sa svima onima koji će pamtiti te tragične događaje dok su živi i podržati one koji se neumorno bore za poštovanje i dostojanstvo ljudi koji su izgubili svoj život u ovom strašnom mjestu" poručila je Mijatović.

"Trebamo biti snažniji i glasniji od onih koji poriču i manipuliraju istinom o tome što se ovdje dogodilo", rekla je.

Na početku same Komemoracije, za kišnog i prohladnog vremena, poglavari i svećenici triju vjeroispovijedi održali su molitvu za žrtve fašističkih zločina, a potom je predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus u svom govoru uime organizatora upozorio hrvatsku vlast da se revizija povijesti u Hrvatskoj nastavlja, a zbog nedjelovanja državnih institucija ekstremna desnica postaje sve agresivnija.

Govoreći na komemoraciji Kraus je podsjetio da su udruge potomaka žrtava zločinačke NDH po četvrti put odovojeno komemoriraju žrtve ustaškog logora, te je poručio da neće sudjelovati na službenoj komemoraciji "dok se pozdrav 'Za dom spremni' ne makne iz upotrebe“.

Obraćajući se preživjelim logorašima, članovima obitelji, uzvanicima, veleposlanicima i povjerenici Vijeća Europe za ljudska prava Dunji Mijatović, Kraus je ocijenio kako je u proteklih godinu dana situacija postala još gora.

"Prije dva dana održan je ustaški dernek u Splitu povodom 10. travnja, osnutka postrojbe HOS-a 'Rafael vitez Boban' i NDH, uz sve počasti i prisutnost gradske vlasti HDZ-a i zaštitu policije. Istom prigodom saborski zastupnik objavljuje pismo koje završava poznatim pozdravom 'Za dom spremni'. Reakcije nema", kazao je Kraus i zapitao: "Do kada, ministre policije, gospodine predsjedniče vlade? Zar smo mi tu da podnosimo tužbe DORH-u na osnovu zakona RH?"

Poručio je vlasti da bi "vjerojatno bili zajedno u nedjelju u Jasenovcu" da su toliko truda upotrijebili za dogovor s danas okupljenim udrugama koliko su upotrijebili da se održi komemoracija na blajburškom polju.

Naglasio je da nikada nisu izjednačavali hrvatski narod s NDH, ustaštvom i genocidom, ali nikada neće prihvatiti da su žrtve Jasenovca, blajburškog polja, Tezna i Macelja isto.

"Na tim mjestima stradala je ustaška vojska, koja se nije predala 9. svibnja, kada je kapitulirao Treći Reich, na spomenutim mjestima stradale su i ostale kvislinške vojske tadašnje Kraljevine Jugoslavije: četnici, belogardejci i ostale takve postrojbe. O tome nitko ne govori i te žrtve nitko ne komemorira. Malo čudno - govori se samo o hrvatskim žrtvama", kazao je Kraus.

"Treba učiniti samo jedno - poštovati i provoditi Ustav i zakone Republike Hrvatske, kojih se ne pridržavate, ali austrijske ćete poštovati i pridržavati ih se", poručio je Kraus, te je pozvao političare, sabornike, članove vlade i Predsjednicu Republike da prijeđu s riječi na djela.

"Vrijeme je da si pogledamo u oči i ako se slažemo - kako i vi govorite, da je NDH bila sramotna zločinačka tvorevina, treba zabraniti da se ističu njeni simboli i onemogućiti sve pokušaji njene revizije. Neka se jasno kaže da je to bila država s rasnim zakonima koja je na svom teritoriju imala sabirne i koncentracijske logore u kojima su prema tim zakonima ubijani ljudi jer su bili druge vjere, nacionalnosti li političkog uvjerenja, da se zločin i holokaust i Samudaripen događao ovdje, u Hrvatskoj, a ne tamo negdje drugdje. I da oni koji to negiraju moraju snositi posljedice. Ugledajmo se u Njemačku, kako je to riješila i kako provodi donesene zakone", kazao je Kraus.

Kraus je u svom govoru optužio "visokopozicionirane ljude u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova" da su zvali strane veleposlanike u Hrvatskoj kako bi ih odgovorili od dolaska na komemoraciju u Jasenovcu. "Čak se dogodilo i to da su visokopozicionirani ljudi u MVEP-u zvali ambasadore da ne prisustvuju ovoj našoj komemoraciji. To je vrhunac svega.

Na komemoraciji su bili nazočni predstavnici veleposlanstava zraela, Nizozemske, Španjolske, Velike Britanije, Srbije, Slovenije, Njemačke, Francuske i Australije, kao i Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe.