Jastrebarsko POČAST STRADALOJ DJECI PDF Ispis E-mail

Na komemoraciji u povodu 76. obljetnice oslobađanja djece iz ustaškog logora u akciji 4. kordunaške brigade NOV Hrvatske nisu nazočili predstavnici lokalnih tijela vlasti. Dan ranije upriličen je  skup filoustaškog Hrvatskog žrtvoslovnog društva posvećen godišnjici „partizanskog napada na dječji dom za ratnu siročad“, kako to oni zovu

 

 

U povodu 76. obljetnice oslobađanja djece iz ustaškog logora, na mjesnom groblju u Jastrebarskom ispred spomenika zatočenoj djeci (autor Stevo Petanić), položeni su vijenci i upriličen komemorativni skup poklonika antifašizma Karlovačke i Zagrebačke županije. Ni ovog puta nije bilo službenih predstavnika lokalnih vlasti. Zvonimir  Novosel (SDP), kao gradonačelnik Jastrebarskog nikada se nije „ukazao“ i na prijašnjim komemoracijama, već je slao svoje izaslanike. No, zato je dan ranije zamjenik gradonačelnika Stipe Bučar, zajedno s umirovljenim biskupom Milom Bogovićem, prisustvovao skupu filoustaškog Hrvatskog žrtvoslovnog društva posvećenom godišnjici „partizanskog napada na dječji dom za ratnu siročad“, kako to oni zovu.

 

Kiša i prohladno vrijeme ovog ljetnog dana  razlog je što je obilježavanju obljtnice stradanja djece u ustaškom logoru nazočilo, za razliku od ranijih godina, manji broj  članova antifašističkih udruga koje je pozdravio PETAR RAIĆ, predsjednik ZUABA ZŽ i GZ  i član Predsjedništva SABA RH.  Govoreći na skupu, STJEPAN ŠAFRAN, član Odbora za njegovanje tradicija NOB-a SABA RH, među inim je rekao: „Val revizije ishoda Drugog svjetskog rata nije, nažalost, mimoišao ni objektivnu istinu o strahotama u jedinom dječjem logoru u porobljenoj Europi. Danas Crkva zdušno rehabilitira ustaštvo, a partizane naziva zločincima i okupatorima, što je pokazala  jučerašnjim okupljanjem sa Žrtvoslovnim društvom ovdje na groblju i u crkvenom domu. Institut Ivo Pilar i zagovornici NDH utrkuju se u tome da zanijeću istinu te ovaj logor, baš kao i Jasenovac, Jadovno, Sisak i druge, prikažu kao mjesto odmora, kulture i rada, nazivajući ih prihvatilištima i domovima“.


Skup je pozdravio i MIHAJLO VELJIĆ, preživjeli zatočenik (u to vrijeme imao je dvanaest godina), član Sekcije boraca 8. kordunaške divizije SABA RH, rekavši, među inim: „Uvjeti u logoru bili su teški, bili smo pothranjeni, vladale su brojne epidemije. Dio je djece, srećom, bio spašen zahvaljujući najviše zagrebačkim obiteljima koje su ih posvojile. Mnoge je spasila humanitarka DIANA BUDISAVLJEVIĆ, zahvaljujući ljudima iz Jastrebarskog, ali i iz Zagreba koji su preživjeli strahote jaskanskog logora. Djeca koju su partizani u nezadrživom naletu Četvrte kordunaške brigade  (zapovjednik Nikola  Vidović) oslobodili i smještena su kod ljudi u selima po Žumberku. Nažalost, uslijedila je ustaška ofenziva, pa su preostala djeca ponovno otpremljena u sabirni logor u Samoboru, a zatim u Zagreb, gdje ih je preuzelo Ministarstvo udružbe“.


Dječji logor u Jastrebarskom osnovan je 12. srpnja i djelovao je do studenog 1942. godine. Logor je organiziran na tri lokacije: barake i konjušnice talijanske vojske, dvorac grofova Erdody i franjevački samostan. To su bila srpska djeca od 6 mjeseci do 14 godina starosti. Posebno treba napomenuti nehuman i grub odnos upraviteljice logora, redovnice Berte Pulherije (neposredno pred oslobođenje pobjegla je s ostalim ustaškim zločincima u Austriju – umrla je 1981. godine). Časna sestra Pulherija bila je šogorica ustaškog dužnosnika i ratnog zločinca Mile Budaka. U dva mjeseca 1942. godine u logoru je umrlo  468 djece, o čemu svjedoči  dnevnik mjesnog grobara Franje Ilovara.


(B. M.)