Veljun OTKRIVEN OBNOVLJEN SPOMENIK PDF Ispis E-mail

Mlade treba dovoditi na ovakva mjesta – poručio je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina na svečanosti otkrivanja obnovljenog spomenika nevinim žrtvama ustaškog pokolja

 

Šestog svibnja 1941. godine, na Đurđevdan (pravoslavni vjerski praznik), u Hrvatskom Blagaju je mučki ubijeno 525 Srba iz Veljuna i okolnih naselja. Bilo je to vrijeme kada nije bilo nikakvih oružanih borbi. Nepunih mjesec dana nakon prvog masovnog zločina nad Srbima u Gudovcu kod Bjelovara, odjeknuli su prvi ustaški pucnji u selima oko Slunja na Kordunu. Bio je to uvod u masovno hapšenje i organiziranje prijekog suda kojim je na smrt osuđeno više od petsto pripadnika srpske nacionalnosti. Prema zapisima povjesničara Đure Zatezala i Slavka Goldsteina, riječ je o ubojstvima koja su dogovorili Ivan Šajfer, ustaški povjerenik za Veljun, župan Blaž Tomljenović i mlinar Josip Paunović. Njih trojica odlučila su ubiti lokalnog Hrvata Josu Mravunca,  a za taj su zločin okrivili Srbe iz Veljuna. (Ubijeni su Josip Mravunac, njegova supruga, majka i sinovi od petnaest i čeitiri godine, spasila se samo kći Milka, plivanjem u Korani). Nakon toga došlo je do hvatanja 525 tamošnjih Srba, koji su premlaćivani – neki do smrti i odvedeni u školu u Hrvatskom Blagaju, odakle su ih po grupama odvodili u nedaleku dolinu zvanu Tičova i ubijali nožem i maljem. Ubojice su čitavu dolinu zakopali mrtvim tijelima i na njoj posijali zob. U tom pokolju likvidrano je i 18 članova veljunske partijske ćelije.

 

Poslije oslobođenja zemlje iz grobnice u Hrvatskom Blagaju prenesene su kosti žrtava u Spomen kosturnicu u Veljunu, izgrađenu u obliku bunkera na čijoj se prednoj strani nalazi tekst o masakru ustaša i popisom stradalnika. Na dnu ploče uklesani su stihovi pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja: „Ti grobovi nijesu ruke već kolijevke novih snaga“. Zajednička grobnica u Hrvatskom Blagaju je oskrvnuta u 2000. godini, počinitelj je poznat (a poznata je i „dama“ koja se javno ispred kamera pomokrila na spomen-obilježje).

 

Spomenik u Veljunu je devastiran tri puta: 2014. kada su otkinute mesingane ploče s imenima stradalnika. Počinitelji su uhvaćeni, ali nisu procesuirani ni kažnjeni, 49 ploča je vraćeno, obnovljeno i postavljeno na spomenik 2015. godine. No, prvih 16 ukradenih ploča nije pronađeno pa su umjesto mesinganih koje su vrlo skupe, zahvaljujući pokojnom historičaru dr. Đuri Zatezalu koji je znao imena stradalih, izrađene nove u mramoru. Inicijativu za obnovu ovog spomenika  dala je Tatjana Vujičić Vlačić, koja je s prijateljima obnovila još dva antifašistička spomenika na Kordunu. U obnovu ovog spomenika uključili su se Srpsko narodno vijeće i VSNM Karlovačke županije. Obnova je koštala  više od 30  tisuća kuna, ne računajući dobrovoljni rad volontera.

 

Na svečanosti, pozdravne riječi nazočnima uputili su Rade Kosanović, u ime SNV-a, Ratomir Bošnjak, predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke županije i Mirko Miladinović, bivši predsjednik Udruge karlovačkih antifašista.