Kumrovec PROŠLOST U SADAŠNJOSTI PDF Ispis E-mail

Na tradicionalnom skupu „Dan mladosti - radosti“, JOVAN VEJNOVIĆ, predsjednik Saveza društava „Josip Broz Tito“ Hrvatske rekao je kako je jedan od ciljeva okupljanja u Kumrovcu reafirmacija pozitivnih vrijednosti prošlog vremena. FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH istaknuo je da se u Titovu zavičaju ne slavi prošlost, nego se gleda u budućnost

Oko deset tisuća ljudi iz svih republika bivše Jugoslavije u Titovu zavičaju obilježilo je u subotu 26. svibnja  -  Dan mladosti. Unatoč tome što većinu okupljenih i dalje čine ljudi stariji od 60 godina, ove godine u Kumrovec je stigao i velik broj mladih. Među njima bilo je puno onih koji su se rodili nakon Titove smrti.  Tito je u svojoj zemlji mladost proglasio  -  praznikom. Sve do 1955. Tito je, poslije narodnog mitinga na Trgu Republike u Beogradu primao nosioce Štafete u Bijelom dvoru. Te godine, održana je prva sportska priredba na Stadionu JNA. Godine 1956., prisustvujući priredbi na Stadionu, Tito je pred 50 tisuća ljudi izjavio: „Iako  se ovaj dan obilježava kao dan mog rođenja, mislim da bi mu trebalo dati drukčije ime – Dan naše mladosti, dan sporta, dan mlade generacije i njenog daljnjeg duhovnog i fizičkog razvitka. A mi, stari, uključujemo se u to“…

 

Mladi su prihvatili ovaj prijedlog. Titov rođendan slavi se otad kao Dan mladosti. Poslije toga, svake godine, kretala je jedna štafeta. Po pravilu, iz drugog mjesta. Naredne, 1957. godine, Štafeta je krenula iz Kumrovca… Posljednje godine Titova života, Štafeta je krenula iz Novog Sada. Umjesto da je primi na razdraganom Stadionu, kao obično, ovog puta, 8. svibnja u 11 sati i 15 minuta, Štafeta je položena na Titov odar.


Skup u Kumrovcu bio je dostojanstven, tradicionalna miroljubiva manifestacija u čast antifašizma i vrijednosti suvremene Europe općenito, bez patetike i veličanja Titove ličnosti i djela. Nije to bio skup „jugonostalgičara“ kako to neki mediji zaključuju. Nostalgija vuče u Kumrovec one starije, ali i jedan dio srednje generacije koji se sjeća razdoblja mira  u titoistočkoj Jugoslaviji.


Pozdravljajući nazočne, FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH, među inim je rekao: „Treba krenuti putem suradnje, razumijevanja, uvažavanja, tolerancije. Političari, otvorite prostore za gospodarsku suradnju kao pretpostavku gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta, povećanja životnog standarda, pa će onda biti manje odlazaka mladih iz zemlje“.  Smatra da politički krugovi iz Hrvatske i ostalih zemalja bivše države nude nacionalizam i besperspektivnost, zbog čega mladi odlaze. Dodao je da se danas u Kumrovcu „ne slavi prošlost, nego se gleda u budućnost“.


JOVAN VEJNOVIĆ, predsjednik Saveza društava „Josip Broz Tito“ Hrvatske podsjetio je na avnojevske odluke koje nisu rađene kao dokument sa vremenskom ograničenošću, one su „naša Deklaracija o nezavisnosti i jednakopravnosti ljudi o ljudskim i nacionalnim slobodama i pravima. Teško je naći jasniji i demokratskiji politički dokument u cijeloj historiji ovih prostora. Koncepcija koja iz njih proizlazi i danas je aktualna. Onda kada je ona napuštena u praktičnom  političkom djelovanju na našem prostoru počeli su i problemi koji su i doveli do političkog i društvenog sloma i ratova“. Dodao je kako historijski dokumenti i stvarnost kažu da kod nas nije bilo „drugog antifašizma osim onog partizanskog na čelu sa Titom“. Kažu također, da „je idejni vođa svega bila KPJ sa Titom na čelu ali stvarni izvođač su najšire mase naroda Jugoslavije koje su ponuđeni koncept borbe snažno prigrlile“.


Nakon pobjedonosnog završetka Narodnooslobodilačke borbe, podsjetio je Vejnović, stvorena je nova država i izgrađen njezin političko-ekonomski i društveni sistem na avnojevskim principima. Nova država je brzo napredovala, zahvaljujući i poletu i entuzijazmu njenih ljudi, posebno omladine. Danas, prevladava stav u Hrvatskoj ali i u zemljama bivše države, da je poslijeratna Jugoslavija bila zločinačka tvorevina predvođena komunistima zločincima. Pri tome dakako „nitko od onih koji takve tvrdnje iznose u javni i politički prostor nemaju potrebu reći i pojasniti na čemu to zasnivaju“. Društvo ili država u kojoj ne trebaju činjenice kao osnov za plasiranje ocjena i stavova je društvo nad čijom sudbinom se mora ozbiljno zamisliti. „Ovo nije historijski redukcionizam, ovo je historijska laž“, kazao je Vejnović i dodao kako su recentne ocjene NOB-a i Jugoslavije počele kao revizija dijelova te prošlosti da bi krenule u potpuno krivotvorenje historijskih činjenica. Treća faza tog procesa završava  kao „ozakonjenje i institucionalizacija elemenata sistema ustaške NDH. Ovo nije samo naša ocjena. Iz meritornih svjetskih centara i sredina dolaze takva upozorenja“. Vejnović je upozorio da nije toliki problem kad se neoustaške ideje pojavljuju na tribinama pa i nekim institucijama, nego je probem kad za takve ideje postoje snažni politički pritisci da ih se ugradi u pravni i politički sistem. Kao gradivne elemente suvremene države ne tako zanemarive retrogradne društvene snage i grupacije nude nam nacionalistički ekskluzivizam  -   jednoumlje i teokraciju. Osnovna društvena paradigma mora se graditi na nacionalnom mitu i svatko tko se tome suprotstavlja neprijatelj je hrvatskog naroda.  Krajnji je trenutak da se „takvom razvoju suprotstavi organizirani široki društveni front snaga. Siguran sam da takav potencijal u društvu postoji ali je pitanje tko će ga staviti u funkciju. Takvu političku formaciju nažalost zasad u našoj zemlji ne vidimo i to je naš najveći društveni problem“. zaključio je Vejnović.


Mladi u Kumrovcu nisu slavili prošlo vrijeme, ali gledaju na Tita s više simpatija nego prije nekoliko godina. Sve to uopće ne evocira toliko na Tita, koliko govori o današnjem vremenu.


B. M.