OSLOBOĐENJE ZAGREBA PDF Ispis E-mail

Osmog svibnja 1945. godine jedinice JA oslobodile su Zagreb, glavni grad Hrvatske. Dvije brigade 45. divizije Druge armije prešle su 8. svibnja kod Jakuševca Savu i oko 11 sati ušle u Zagreb. Tog dana prijepodne prodrli su u sam centar grada i borci Turopoljsko-posavskog odreda, iz sastava Desetog korpusa zagrebačkog, i zajedno s borcima 45. divizije zauzeli radio stanicu. Nešto poslije 13 sati objavljen je preko radio-stanice proglas da je Zagreb oslobođen. U borbama na prilazu Zagrebu i u samom gradu poginula su iz jedinica Druge armije 183 borca, dok ih je 646 bilo ranjeno, a poginulo je preko 3000 i zarobljeno preko 6000 neprijateljskih vojnika.


 

Kakav je odnos Hrvatske prema antifašizmu vidi se danas u Zagrebu, gdje se Dan Grada slavi 31. svibnja, a ne kao nekada 8. svibnja, kada su partizani oslobodili glavni grad Hrvatske. Nema više ni ulice 8. maja  a ni Trga maršala Tita…

 

U organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba su se na savskom nasipu kod Hendrixova mosta okupili predstavnici i simpatizeri lijevih stranaka i bacili cvijeće u Savu, u znak sjećanja na žrtve rata, a potom se pridružili manifestaciji Trnjanski kresovi. Izaslanstva udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagreba odala su počast palim borcima na Grobnici narodnih heroja, kod Spomenika kozaračkoj djeci i Partizanskom groblju te na Spomen području Dotršćina.

 

U svom govoru 21. svibnja 1945. godine, na Markovu trgu pred više od sto tisuća Zagrepčana, Tito je, među inim, rekao: „Sretan sam što mogu da vas pozdravim, da vam čestitam oslobođenje na ovom svetom mjestu gdje je nekada poginuo slavni sin hrvatskog naroda Matija Gubec. Poslije četiri godine pružila mi se mogućnost da ponovo budem u, nama svima dragom, Zagrebu. Za to vrijeme prepatio je hrvatski narod mnogo“… Godine 1975. (16. rujna), na svečanoj sjednici Gradske skupštine, Josip Broz Tito predao je Gradu Zagrebu Orden narodnog heroja, kojim ga je odlikovao u povodu 30. obljetnice oslobođenja, naglasivši pri tom da taj orden simbolizira priznanje svim sudionicima revolucionarnih zbivanja, svima koji su doprinijeli pobjedi, a posebno onima koji su u toj borbi hrabro i nesebično dali svoje živote.

 

Narodnim herojima proglašeno je 89 stanovnika Zagreba, 600  Zagrepčana su nosioci Partizanske spomenice 1941.   Od oko 300 tisuća  žitelja, koliko je Zagreb zajedno sa okolicom brojao u početku okupacije, čak 50 tisuća stanovnika Zagreba je sudjelovalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. U borbi na ulicama, u zatvorima i logorima, u partizanskim jedinicama, poginulo ih je više od 20 tisuća. I prvi su partizanski odredi Druge operativne zone Hrvatske formirani 1941. godine; 13. proleterska brigada „Rade Končar“, brigade i divizije Desetog korpusa zagrebačkog   -  bile su, pretežno sastavljeno od Zagrepčana.

 

 

(B. M.)