Pismo iz Amerike NOVI „KINESKI ZID“ PDF Ispis E-mail
Petak, 04 Svibanj 2018 09:48

Donald Trump ustrajava da prema Meksiku podigne „drugi Kineski zid“ u dužini od nekoliko tisuća kilometara, a već danas se meksički kriminalci koriste tunelima iskopanim ispod granice za krijumčarenje ljudi i droge

Već nekoliko dana nalazim se u gradu u kojem sam proveo najljepše godine života i gdje su mi se dogodili najljepši događaji. Rodio mi se sin a prije dva mjeseca i unuk. To je New York. Dakle, nalazim se u SAD, ali New York nije Amerika. Amerika je ogromna zemlja i možda najbogatija zemlja na svijetu, s puno stanovnika, koji na žalost razmišljaju samo kako zgrnuti što više para, ili kako preživjeti. Ostalo ih ne zanima. Opća kultura je nikakva, a obrazovanje usmjereno sama prema interesnim ciljevima. Tako sam na primjer svjedočio osobi koja ima magisterij nauka, a ne zna da je New Mexico jedna od pedeset saveznih država. Danas SAD imaju pedeset jednu državu, jer je nedavno u savez ušao i Puerto Rico. Nije onda za čuditi se da nedavno novoimenovani ambasador SAD u Zagrebu, koji spada u red najbogatijih Amerikanaca nije znao ni kuda ide, jer je izjavio da je Hrvatska u Maloj Aziji. Sada vjerojatno zna da smo u Europi, iako na žalost na njenom začelju. Osim toga cijela Hrvatska ima manje stanovnika nego jedna od pet njujorških općina, pa osim po jadu hrvatskih građana i ne predstavlja neku značajnu zemlju u svijetu. A, New York ima stanovnika koliko je imala bivša Jugoslavija, preko dvadeset milijuna.

Otkako sam ovdje ni predsjednik Trump nije imao većih ispada. On je kao, na žalost i naša predsjednica, najmudriji kada šuti. Jedna od važnijih vijesti, bila je, da se u vrtu Bijele kuća održala trka u koturanju uskrsnih pisanica, a prva dama bila je sutkinja natjecanja. Inače Donald Trump ući će u povijest, ako ne izazove Treći svjetski rat, po tome što je podigao drugi „Kineski zid“. Naime on ustraje u tome da prema Meksiku podigne zid u dužini od nekoliko tisuća  kilometara, a već danas se meksički kriminalci koriste tunelima iskopanim ispod granice u dužini od nekoliko desetaka kilometara za krijumčarenje droge i ljudi. Međutim, Trump otvara i „ekonomski“ zid prema Kini, uvodeći velike carine na proizvode iz te zemlje koji su naprosto zbog jeftinoće preplavili Ameriku. Mnoge od tih kineskih kompanija pomogli su sami Amerikanci, koji su u potrazi za jeftinom radnom snagom otišli u Kinu. Budući da Amerika malo čime može konkurirati današnjoj Kini, pitanje je tko će od ovih ekonomskih mjera više profitirati.

Oko Uskrsa, prošetao sam južnim dijelom Manhattana, koji je iako je bio neradni dan, a tu se nalazi centar svjetske ekonomije i biznisa, bilo je nevjerojatno puno ljudi, ali rijetko se čuo engleski jezik. Bili su to turisti, koji su u velikom broju došli iz čitavog svijeta za uskrsne blagdane. U avionu s kojim sam dolazio pored mene je sjedila jedna Njemica koja je s obitelji kao turist dolazila prvi puta u New York i jako se veselila tom gradu o kojem je do sada samo slušala razne priče.

Inače za razliku od domovine nam, američku političku scenu čine samo dvije partije Demokrati i Republikanci. Dok su nekada u povijesti, zapravo u nastajanju SAD-a Republikanci bili demokratičniji i politički moderniji, danas je obrnuto, pa se između te dvije partije događaju svakodnevna politička trvenja. Trump je Republikanac koji dolazi iz New Yorka, a New York je demokratski orijentiran, pa tako i u rođenom gradu ima najviše oponenata.

Jednu od ružnijih stvari koje sam opazio, već pri samom dolasku, su ceste. Naprosto je teško opisati kolike su rupčage po njima. Teško je upravljati ovolikim gradom, a administracija mu je manja no što je imamo mi u Zagrebu. Na žalost kada gledam iz udaljenije perspektive mi smo uvijek prvi u negativnostima, između ostaloga i velikom administracijom, koju narod teško može prehraniti, a da ne otkine iz svojih usta.

Ali nisam ovdje da bi pisao o „lijepoj našoj“. Otkako sam stigao ružno je vrijeme, a drugog travnja pao je i snijeg deblji od dvadeset centimetara, ali snijeg se s ulica otopio u roku od pola sata, tako da su se rijeke tekućine slijevale u kanalizaciju koja ju je primila bez ikakvog problema.

PIŠE: Ninoslav Kopač