ANTIFAŠIZAM JE UGRAĐEN U TEMELJE REPUBLIKE HRVATSKE PDF Ispis E-mail

To su, uz ostalo, istaknuli govornici na svečanosti 74. obljetnice formiranja Desetog korpusa zagrebačkog Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, napominjući kako su hrvatski partizani svrstali hrvatski narod i Hrvatsku u antihitlerovsku koaliciju i tako osigurali nacionalni opstanak Hrvata i hrvatsku državnost te da su njihovi potomci stvorili i obranili današnju Hrvatsku u Domovinskom ratu.

 

 


Pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u zagrebačkoj je Gradskoj vijećnici obilježena 74. obljetnica Desetog korpusa zagrebačkog Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Nazočnima su se obatili Ratko Maričić, izaslanik zagrebačkog grdonačelnika Milana Bandića (inače, bivši predsjednik SABA RH), Milan Gorjanc, predsjednik Zveze borcev in udeležencev NOB Slovenije, Franjo Habulin, predsjednik SABA RH i Petar Raić, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Moderator svečanosti bio je Dubravko Sidor, dramski umjetnik, koji je uz ostalo, kazivao ulomke iz ratnih zapisa Jože Horvata, književnika i političkog komesara u Desetom korpusu. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su „Lira“, mješoviti pjevački zbor Židovske općine u Zagrebu te zagrebački „Partizanski zbor.“ Među prisutnima – bili su i brojni preživjeli borci Desetog korpusa, poklonici antifašizma, partizanski veterani i predstavnici nekih braniteljskih udruga. Zamijetili smo umirovljenog generala Hrvatske vojske Antuna Tusa. Predstavnici vlasti, iako pozvani, nisu došli na svečanost. U tisku, na portalima, radiju i televiziji – obljetnicu korpusa koji je u NOB-u i na ovim prostorima odigrao izuzetno značajnu ulogu u oslobađanju domovine od okupatora i njegovih slugu – nije bilo informacija.

Sve veći oslobođeni teritorij

Kako su istaknuli govornici – hrvatski su partizani svrstali hrvatski narod i Hrvatsku u antihitlerovsku koaliciju i tako osigurali nacionalni opstanak Hrvata i hrvatsku državnost te da su njihovi potomci stvorili i obranili današnju Hrvatsku u Domovinskom ratu.

Petar Raić, predsjednik ZUABA GZ i ZŽ, kazao je da je Deseti korpus  zagrebački NOV Hrvatski formiran je 19. siječnja 1944. godine od 32. i 33. divizije, Zapadne grupe NOP odreda (Zagrebački, Zagorski i Kalnički odred) i 3. diverzantskog bataljuna, sa ukupno 6335 boraca. Na osobnu inicijativu Josipa Broza Tita, vrhovnog komandanta NOV i POJ, dobio je naziv zagrebački. Od 14. ožujka 1944. u sastavu Desetog korpusa bila je i Istočna grupa NOP odreda (Bjelovarski, Moslavački i Podravski odred). Do ožujka 1945. komandant je bio Vladimir Matetić, zatim Mate Jerković, a politički komesar Ivan Šibl. Među ostalima, u Štabu Desetog korpusa, bio je i šef Personalnog odsjeka Franjo Tuđman. On je sredinom 1944. bio v.d. komesara 32. divizije, i sekretar Komiteta KP Hrvatske u diviziji. Formiranjem Desetog korpusa rasformiran je Štab Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske.

To da jedan korpus nosi ime jednoga grada jedinstven je primjer u cijeloj okupiranoj Europi. Naime, u prosincu 1943., u Glavni štab NOV i PO Hrvatske stigla je depeša Vrhovnog komandanta maršala Tita: „Mišljenja sam da obrazujete štab i Deseti korpus koji bi se zvao Zagrebački“. Samo mjesec dana kasnije, 19. siječnja 1944. u malom selu Rasinji, nedaleko Koprivnice zbio se jedan od najvažnijih događaja u razvoju NOB-e u sjeverozapadnoj Hrvatskoj: formiranje Desetog korpusa zagrebačkog kao najveće operativno-strateške jedinice NOV na tom području.

Deseti korpus borbeno je djelovao u sjevernom dijelu Hrvatske, između Ilove, Drave, Slovenije i Save. Teške borbe su vođene na području Kalničke gore i u Podravini početkom veljače 1944. sa Prvom pukovnijom Poglavnikova tjelesnog zdruga, dijelovima 5. ustaškog zdruga i Nijemcima. Tada je Deseti korpus bio prisiljen da napusti ranije oslobođenu Koprivnicu, Ludbreg, Varaždinske Toplice, Zlatar i Ivanec. Borbe u ovoj oblasti produljene su do sredine ožujka kad je 32. divizija prebačena u Moslavinu, dok je na ovom području ostala samo Zapadna grupa NOP odreda. Početkom travnja glavnina korpusa ponovno se veratila u Zagorje i na tom, za neprijatelja veoma osjetljivom području, zadržala se više od mjesec dana. Tada su oslobođeni: Ivanec, Stažnjevac, Mače, Belec, Mihovljaj, Bednje, Golubovac, Konjšćina, Hum, Donje Orešje i izvršena mobilizacija novih boraca.

Prelaženje domobrana među partizane

Pod jakim pritiskom neprijatelja, Deseti korpus je, zatim, bio prisiljen da se u drugoj polovici svibnja prebaci preko Kalnika i Bilogore u Moslavinu. Otada su u zagrebačku oblast počele da  pristižu nove neprijateljeve snage (dijelovi Kozačkog korpusa i neke njemačke jedinice), što je još više otežalo djelovanje Desetog korpusa. Zbog toga je Glavni štab Hrvatske na teritorij Desetog korpusa uputio 28. slavonsku diviziju, koja je zajedno sa Desetim korpusom uspješno vodila borbe u Moslavini, na Bilogori, Kalniku i Podravini.  Tom prigodom oslobođeni su Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Severin, a krajem lipnja vođene su veoma oštre borbe za Ludbreg. Sredinom kolovoza kao pojačanje  Desetom korpusu upućena je Sedma banijska divizija (3.i 4. brigada) koja je tamo ostala do konca listopada.

Težište aktivnosti Desetog korpusa od rujna bilo je na komunikacijama Zagreb-Križevci-Koprivnica; Zagreb-Varaždin i Zagreb-Beograd (dio Zagreb-Kutina), na kojima su rušeni prometni objekti. Od rujna je došlo do većeg priljeva novih boraca, kao i prelaženja velikog broja domobrana i njihovih jedinica na stranu NOV Hrvatske. U listopadu jedinice Desetog i Šestog korpusa, ojačane dijelivima Sedme banijske divizije, poduzele su ofenzivne operacije u Podravini, oslobodile prostranu oblast između Drave i Bilogore od Virovitice do Koprivnice.

Vratiti Titovo ime zagrevačkom trgu

U studenome  i prosincu jedinice Desetog korpusa zauzele su neprijateljeva uporišta Trgovišće, Hrašćinu, Brckovljane, Gračec, Šumenčane, Gudovac i Veliko Korenovo. Zajedno s jedinicama 12. korpusa (Treća armija), od 8. prosinca 1944. do 10. veljače 1945. Deseti korpus je vodio borbe za virovitički mostobran. Od sredine veljače do sredine travnja, jedinice Desetog korpusa uspješno su djelovale protiv neprijateljevih uporišta u Moslavini i Bilogori.  Od 16. travnja, kada je korpus stavljen pod komandu Štaba Treće armije, sudjelovao je u završnim opracijama u Slavoniji, Moslavini, Bilogori i Hrvatskom zagorju, u oslobađanju Slavonske Požege, Virovitice,  Bjelovara, Križevaca a 8. svibnja 1945. godine jedinice Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske (i Prve i Druge armije) oslobodile su Zagreb.

Na kraju svečanosti, sudionici skupa uputili su javni zahtjev zagrebačkoj Gradskoj skupštini da vrati ime Trgu maršala Tita, kao i imena ulica Ive Lole Ribara, Osmog maja, Prosinsčkih žrtava te ostale ulice i trgove čija su imena podsjećala na Narodnooslobodilačku borbu i antifašistički pokret u Zagrebu.