Film “Neželjena baština” Irene Škorić - prvi hrvatski film prikazan u Europskom parlamentu u Bruxellesu PDF Ispis E-mail

Dugometražni dokumentarni film ''Neželjena baština'' redateljice i scenaristice Irene Škorić prvi je hrvatski film prikazan u Europskom parlamentu u Bruxellesu.  Projekcija se je održala 5.12.2017. u Bruxellesu u glavnoj zgradi Europskog parlamenta. Poziv joj je upućen od strane člana Europskog parlamenta,  Josep – Marie Terricabrasa, dopredsjednika  European Free Alliance / Group of the Greens u EP-u. Irena Škorić je osobno predstavila film a nakon filma se održala debata o jačanju nacionalizma na prostoru Balkana.

 

Film je  do sada osvojio  1. nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu,  Nagradu za najbolji dokumentarni film na Ischia film festivalu u Italiji, posebno priznanje na Accolade global  film festivalu u San Diegu, Nagradu za najbolju fotografiju na San Gio' Verona video festivalu u  Veroni,  Nagradu publike na  Forteca International Film Festivalu u  Perastu, i Zlatnu nagradu za Najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu, a svoju svjetsku premijeru imao je na međunarodnom Sarajevo film festivalu prošle godine. Hrvatsku premijeru doživio je ove godine na ZagrebDoxu.

Stominutni film  „Neželjena baština“ govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Od 1945.- 1990. godine izgrađeno je na tisuće NOB spomenika po cijeloj bivšoj Jugoslaviji koji, svaki na svoj način, obilježavaju događaje iz Drugog svjetskog rata. Ti su spomenici bili, posebno neki vrlo visoke umjetničke vrijednosti, dio afirmacije antifašizma kroz obrazovni proces, političke skupove i turističke projekte. U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovica, njih oko tri tisuće. Film Irene Škorić priča o spomenicima naših vrhunskih umjetnika srušenim od devedesetih do danas. Promijenjene društvene vrijednosti i nove političke okolnosti su međunarodno priznata umjetnička djela učinila nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada. Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti.

Snimanje cijelog filma, koji je nastao u produkciji Artizana filma, potrajalo je čak nekoliko godina, a za kamerom su se izmjenjivali Branko CahunDarko KrakarRobert Krivec. Montažer je Silvije Magdić a skladatelj Ivo Josipović.

SAVEZ ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA REPUBLIKE HRVATSKE SUDJELOVAO JE U FINANCIRANJU FILMA.