Uručena priznanja i povelje SABA RH POVIJESNA ULOGA PRVOG KORPUSA PDF Ispis E-mail

Imao je historijsko značenje u NOR-u u Hrvatskoj i šire, kad se vodila odlučujuća bitka za stratešku prekretnicu u korist NOP-a - rečeno je na svečanosti u povodu  75. obljetnice prve najveće operativno-strateške jedinice NOVJ

 

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Sekcije boraca Prvog hrvatskog korpusa pri SABA RH upriličen je svojevrsni „sat povijesti“ u povodu 75. obljetnice prve najveće operativno strateške jedinice NOV Hrvatske (i Jugoslavije). Prvo ime Prvom korpusu Hrvatske dao je izravno svojom zapovijedi od 22. studenog 1942. godine  Vrhovni komandant Josip Broz Tito (od 1. listopada 1943. nazvan 4. korpus NOVJ) – istaknuo je, među ostalim u konciznom izlaganju Šime Mudrovčić, predsjednik Sekcije 1. hrvatskog korpusa SABA.

Skup su prigodnim riječima, uz ostale, pozdravili: Zdenko Duplančić, predsjednik Sekcije  boraca 1. proleterske divizije iz Beograda, Ivo Goldstein, sveučilišni profesor i povjesničar, Daniel Ivin, povjesničar i aktivist ljudskih prava, Vesna Helfreih,  pročelnica  Ureda za branitelje Skupštine Grada Zagreba, Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske, Radovan Zorica, član Sekcije boraca 6. ličke divizije iz Beograda, Renato Petek, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba, Ratomir Bošnjak, predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke županije, Petar Raić, predsjednik ZUABA ZŽ i GZ, Petar Vučinić, predsjednik Sekcije boraca 7. banijske divizije SABA RH i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH.

Za njegovanje i razvijanje antifašističkih vrijednosti Povelju SABA RH primili su Branko Božić, borac 8. kordunaške divizije i dugogodišnji tajnik Sekcije 1. korpusa, Mile Knežević, predsjednik Sekcije boraca 8. kordunaške divizije, sudionik NOB-a, Rade Pavlović, borac 7. banijske divizije i potpredsjednik Sekcije 1. korpusa i Zdenko Duplančić, partizanski veteran i predsjednik Sekcije boraca 1. proleterske divizije iz Beograda. Priznanje SABA RH zavrijedili su Sekcija boraca 6. ličke proleterske NOU divizija „Nikola Tesla“ iz Beograda, Sekcija boraca 7. banijske NOU divizije (Beograd) i Sekcija boraca 8. kordunaške NOU divizije koja također djeluje u Beogradu u okviru SUBNOR-a Srbije.

Nakon službenog dijela, svečanost je nastavljena druženjem partizanskih veterana  i pokolonika antifašizma uz „potporu“ zagrebačkog Partizanskog zbora.

P.S. Na osnovi suglasja Glavnog štaba Hrvatske i odluke Vrhovnog štaba, Vrhovni je komandant, Josip Broz Tito 22. studenog 1942. izdao zapovijed da se na području Glavnog štaba Hrvatske formira Prvi hrvatski korpus i divizije u njegovom sastavu. To su: Šesta (lička) divizija – formirana je od 1., 2. i 9. NOU brigade  Hrvatske (to su 1., 2. i 3. lička). Divizija je 19. ožujka 1944. proglašena proleterskom i dobila ime „Nikola Tesla“. Kod osnivanja imala je 4230 boraca. Komandant je Srećko Manola (poslije Đoko Jovanić), a politički komesar Rade Žigić. Divizija je djelovala najviše u Lici, sjevernoj Dalmaciji, zapadnoj Bosni i Bosanskoj krajini, u srednjoj i istočnoj Bosni, Sandžaku, Crnoj Gori, zapadnoj Srbiji, u Šumadiji. Sudjelovala je u oslobađanju Beograda, na Srijemskom frontu, djelujući sve do Zagreba. Sedma (banijska) divizija formirana je od 7. i 8. banijske i 13. hrvatske brigade „Josip Kraš“. Djelovala je najviše na Baniji, onda se prebacila s Vrhovnim štabom NOV i POJ prema Neretvi i Sutjesci gdje je imala velikih gubitaka. Nastavila je borbe po istočnoj Bosni i Crnoj Gori, vratila se u Hrvatsku ratujuići na Baniji, u Cazinskoj krajini, na Kordunu, u Lici, Moslavini, Gorskom kotaru i Slovenskom primorju. Početkom rujna 1943. dobila je naziv udarna. Osma  (kordunaška) dvizija osnovana je na Kordunu od 4. i 5. kordunaške i 6. hrvatske brigade (1. Primorsko-goranska). Sredinom prosinca 1942. u njezin sastav ušla je 15. NO brigada. Komandant je bio Vladimir Ćetković, komesar Artur Turkuin. Borbeno je djelovala na Kordunu, Baniji, Lici, Žumberku, Cazinskoj krajini, Gorskom kotaru, Pokuplju, Turopolju, Beloj krajini u Sloveniji, Bosanskoj krajini i Slovenskom primorju. Naziv udarna je dobila 16. lipnja 1944. godine.

B. M.