Gornji Sjeničak OBNOVLJEN SPOMENIK BRIGADI PDF Ispis E-mail

U sklopu obilježavanja 75. obljetnice formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“, otkriven obnovljeni spomenik te proslavljene ratne jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske

 

Po kišovitom vremenu i studeni, susretom boraca i brojnih poklonika antifašizma iz Karlovačke i Zagrebačke županije i Grada Zagreba, Slovenije i Bosne Hercegovine u Gornjem Sjeničaku obilježena je 75. obljetnica formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“. Evocirana su sjećanja, odana počast poginulim partizanima i položeni vijenci na obnovljeni spomenik brigade, (otkrila ga je Jagoda Bulat, kći Rade Bulata, ratnog komandanta brigade). Dakako, bilo je riječi i o aktualnoj političkoj situaciji i položaju antifašizma u društvu.

Na prigodnom skupu pozdravne riječi uputili su: Branko Kljajić, u ime Mjesnog odbora Sjeničak-Utinja, general Vinko Šunjara, partizanski veteran, Milan Gorjanc, predsjednik Zveze borcev NOB-a Slovenije, Ratomir Bošnjak, predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke županije, Ratko Maričić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Milan Travnikar, predsjednik Zveze borcev NOB-a Metlike, Rade Kosanović, koordinator u SNV-u te Izidor Čebrun i Drago Breznik, ratni pripadnici brigade.

O ratnom putu brigade kazivao je Petar Raić, predsjednik Sekcije 13. proleterske brigade „Rade Končar“ pri SABA RH, koji je među inim podsjetio da je 7. studenog  1942. godine u Gornjem Sjeničaku od 1. proleterskog bataljuna Hrvatske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda formirana brigada. U 13. proleterskoj brigadi borilo se oko devet tisuća boraca, od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom borbenom putu – dugom 17.500 kilometara. U redovima brigade borilo se preko 400 žena. Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja. Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime – proleterska, te ime Josipa Kraša, a kasnije Rade Končara. U Žumberku je brigada zbog uspjeha postignutih u borbama, 11. listopada 1942. proglašena udarnom. Na dužnost prvog komandanta brigade postavljen je Ante Banina. Međutim, zbog ranjavanja, brigadu je na njen ratni put poveo Rade Bulat.

Udruženim borbenim akcijama hrvatskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini, kako je spomenuo Raić, onemogućeno je talijanskim divizijama da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijatljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda.  Zajedno sa slovenskim brigadama borila se protiv ustaških, talijanskih i belogardističkih snaga. Trinaesta proleterska je po naređenju vrhovnog komandanta Tita, početkom studenog 1943. otišla u Bosnu u sastav 1. proleterske divizije nastavljajući borbeni put (banjalučka i drvarska operacija) kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru prema Srbiji. Sudjelovala je i u beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu, te u gonjenju neprijatelja prema Zagrebu gdje završava svoj borbeni put.

Raić je posebno zahvalio na dobrovoljnim prilozima za obnovu spomenika (najviše  financijskih sredstava priložili su članovi UABA „Jug“ Zagreb, Sekcije boraca 13. proleterske, Mjesni odbor Utinja-Sjeničak i Jagoda Bulat, kći narodnih heroja Milke Kufrin i Rade Bulata).

U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su zagrebački Partizanski zbor i Dubravko Sidor, dramski umjetnik.

B.M.