Uz 75. obljetnicu osnutka Prvog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske PDF Ispis E-mail

OPERACIJE NA ŠIROKOM PROSTORU

„Jedini sam još živi neposredni pripadnik Štaba 1. korpusa NOV i PO Hrvatske. Vodio sam agit-prop Korpusa, te organizirao i uređivao mjesečni časopis Vjesnik l. korpusa od njegova osnivanja do 1944. godine. Prvi hrvatski korpus odgirao je povijesnu ulogu u NOR-u u Hrvatskoj i šire, kad se vodila odlučujuća bitka za stratešku prekretnicu u korist NOP-a“, kaže JURAJ HRŽENJAK – ĐUKA, partizanski veteran koji je lani napunio 100 godina života

 


 

Istaknuti pravni stručnjak za lokalnu i regionalnu samoupravu, autor nekoliko knjiga, dugogodišnji član Predsjedništva SABA RH, predsjednik Savjeta, utemeljitelj Antifašističke lige Hrvatske, prvi glavni urednik „Glasa antifašista“…  Partizanski veteran Juraj Hrženjak – Đuka zakoračio je u drugo stoljeće života (101 mu je godina tek!). U povodu  75. obljetnice formiranja l. hrvatskog korpusa, s ponosom ističe: „Jedini sam još živi neposredni pripadnik Štaba 1. Korpusa NOV i PO Hrvatske. Vodio sam agit-prop Korpusa, te organizirao i uređivao mjesečni časopis Vjesnik 1. korpusa od njegova osnivanja do 1944. godine.“

-  Komesar korpusa Veco Holjevac, nije me poznavao. Ivo Rukavina, španjolski borac, tada komandant Glavnog štaba NOV  i POH, u razgovoru s komesarom Holjevcem (Ivan Gošnjak, španjolski borac, tad je bio komandant korpusa) o tome koga da odabere za organiziranje kulturno-prosvjetnog rada u Prvom hrvatskom korpusu, rekao mu je:“Pročitao sam članak Hrženjaka, on dobro piše. Ja ne znam tko je on, ali ti vidi tko je“, kazuje Hrženjak i dodaje: „Prihvatio sam se zadaća na Baniji i Kordunu. Obilazio sam najprije jedinice Sedme banijske i Osme kordunaške divizije. Upoznavao sam se s njihovim političkim i kulturno-prosvjetnim radom i prikupljao iskustva iz nadljudskih napora i borbi na Baniji, Kordunu i Cazinskoj krajini“.

Tito dao ime korpusu

„Moj komesar Veco Holjevac, bio je poznat ne samo po hrabrosti i političkoj umješnosti vođenja Korpusa, nego i po humanosti, po bliskosti svakom borcu i dubokom suosjećanju s patnjama naroda u teškim ratnim uvjetima. On je bio kariozmatska vertikala ovog legendarnog korpusa od njegova formiranja do oslobođenja. I suradnja s prvim komandantom Ivanom Gošnjakom i naročito s drugim komandantom korpusa Ivanom Rukavinom bila mi je dragocjena.  Iza njih, na čelu korpusa su bili veliki borci izrasli iz te jedinice: Bogdan Orešćanin, Miloš Šumonja i Čane Bjelajac.“

- Prvo ime 1. korpusu Glavnog štaba Hrvatske dao je izravno svojom zapovijedi od 22. studenoga 1942. godine vrhovni komandant Josip Broz Tito (isto kao i 1. bosanskom korpusu) –govori Hrženjak. U Titovoj zapovijedi stoji da se osniva 1. hrvatski korpus Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, a tek od 5. listopada 1943. godine promijenjen u 4. korpus NOVJ. Prva dva korpusa koja su osnovana na teritoriju Hrvatske nosila su ime po području na kojem su nastali  - 1. hrvatski i 2. hrvatski (poznat kao 6. slavonski korpus NOVJ).

Dva dana prije nego što je Vrhovni štab zapovijedio da se formira 6., 7. i 8. divizija i 1. hrvatski korpus, 20. studenog 1942., Tito je naredio da se promijeni ime Vrhovnog štaba – u Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije /(NOV i POJ). Ovim se dekretom, ističe Hrženjak, automatski promjenio i naziv partizanske vojske u Hrvatskoj. Raniji naziv Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda preimenovan je u Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske. Tako je 20. studenog 1942. godine formirana NOV i PO Hrvatske.

Sve odluke VŠ i NOV i POJ, 1. prosinca 1942. godine prenio je svojom zapovješću Glavni štab NOV i PO Hrvatske. Tom je zapoviješću regulirano da se osnivanjem 1. hrvatskog korpusa ukida Prva operativna zona Hrvatske, da se  „komande Ličkog, Banijskog i Kordunaškog vojnog područja stavljaju pod direktnu komandu GŠ Hrvatske“. Isto tako da se 1. i 2. partizanski odred bivše Prve operativne zone stavljaju pod komandu GŠ Hrvatske.

Najveća vojna jedinica

Korpus je u osnivanju imao 8.468 boraca. Korpusno operativno područje bila je Lika, Kordun, Banija, sjeverna Dalmacija (neko vrijeme), Cazinska krajina. Na kraju rata djelovao je i u Slovenskom primorju. Prilikom osnivanja korpus je imao isključivo operativnu namjenu, a ne operativno-teritorijalnu kao drugi korpusi NOVJ. U njegovom su sastavu samo operativne jedinice 6., 7. i 8. divizija i kasnije Unska operativna grupa, a druge, teritorijalno-pozadinske funkcije preuzeo je GŠ Hrvatske. Zato se u povijesti NOR-a zaključuje da je 1. hrvatski korpus prva najveća operativno-strateška jedinica NOVJ, sposobna izvoditi operacije na širokom prostoru. U konkretnoj tadašnjoj situaciji 1. hrvatski korpus bila je velika operativna jedinica s kojom je računao Vrhovni komandant NOV i POJ, koju je odmah usmjerio prema Zagrebu i Karlovcu, na zapadnom obodu velikog slobodnog teritorija.

U provoj polovici 1943. Vrhovni štab je s 1. hrvatskim korpusom primio najžeći njemačko-talijanski udar u Četvrtoj ofenzivi, nekoliko ga je dana lomio, usporavao divizije njemačkih snaga u Hrvatskoj. Tako, u teškim trenucima borbe u prvoj polovici 1943., hrvatski 1. korpus bio je slobodan od pozadinko-teritorijalnih funkcija, rješavao je samo operativne probleme što se iskazalo pozitivnim u borbenoj domeni, kada je jugoslavenskom ratištu bilo najpotrebnije, u tzv. krizi grupacije oko Vrhovnog komandanta za vrijeme bitke na Neretvi i Sutjesci.

„Izrazito je zapažena uloga 1. hrvatskog korpusa u političkoj domeni, zadaća da u središnjoj Hrvatskoj događaje preokrene u korist NOB-e, a to se iskazalo i u strateškom porazu četništva i njegovom svođenju na uski pojas oko Knina. Djelovanje 1. hrvatskog korpusa utjecalo je i na raslojavanje pristalica HSS i njihovo sve veće angažiranje u partizanskim jedinicama. Prvi hrvatski korpus bio je velika vojna jedinica koju je u novijoj povijesti imala Hrvatska“, zaključio je Hrženjak.

Bojan Mirosavljev