POVIJESNA ISTINA O MASOVNOM ZLOČINU TALIJANSKOG OKUPATORA I ČETNIKA NA PODRUČJU PLANINE MOSOR POČETKOM LISTOPADA 1944.G. PDF Ispis E-mail

U povodu 75. obljetnice žrtava talijansko-četničkog pokolja u više sela Podmosorja, u organizaciji Grada Omiš, Mjesnog odbora i Župnika sela Gata održat će se Komemoracija 01. listopada (nedjelja) 2017. u Gatima; u 10,30 sati je Sveta misa zadušnica u Župnoj crkvi, a u 11,30 sati polaganje vjenaca u zajedničkoj Spomen grobnici, s prigodnim govorima

 

Prije nekoliko godina Komemoraciji je bila nazočna, po prvi put, veleposlanica Veleposlanstva Italije u RH, koja je izrazila žaljenje i zatražila oprost od potomaka žrtava fašističkog terora, u ime sunarodnjaka, koji su organizirali, usmjeravali i nadzirali  počinjenje tog strašnog zločina. Od tada, sve jasnije i činjenično, i govori se i piše o tom događaju. Međutim, među govornicima, uvijek se netko nađe, da kaže nepotpunu istinu. S obzirom da je ova Zajednica matična promicateljica antifašizma Hrvatske, na području SDŽ, nameće se potreba da, u susret Komemorativnom skupu, u najkraćim crtama, ponovi povijesnu istinu i da bi se otklonili oblici manipulacije, u dnevno političke svrhe.

Nagli razvoj ustanka, sve veće angažiranje naroda, skoro, iz svih sela Podmosorja i Zamosorja u NOP-u, brojne borbene i diverzantne aktivnosti partizanskih jedinica, toliko je iznerviralo i učinilo nesigurnim talijanskog okupatora, da je odlučio poduzeti mjere nasilja, straha i pokornosti.

General talijanske vojske UMBERTO SPIGO od velikog Župana VŽC tražio je poduzimanje energičniji i efikasniji mjera protiv NOP-a. Župan, u opširnom pismu generalu, pomalo, uvrijeđeno je naznačio; da poduzima sve moguće mjere, u skladu s mogućnostima. Nakon toga general je zapovjedio da se napravi Plan akcije Talijana i četnika, u čijem su sastavljanu učestvovali i četnički oficiri za vezu.

Prije dovođenja četnika iz Kninskog kraja preko Splita u Omišu; 30. rujna 1942., u jutarnjim satima, iz Splita u Omiš je došao Zapovjednik talijanske divizije „Bergamo“, general SANDRO PIAZZONI u sjedište VŽC. S obzirom, da nije našao Župana, sastanak je održao s podžupanom, kotarskim predstojnikom i logornikom. Ponovio je ljutnju generala Spiga i dao im do znanja, da je sjeverno od Omiša u toku akcija i da se ne prestraše, ako koja kuća partizana izgori.

Istog dana, navečer, oko 20,30 sati u pet talijanskih kamiona dovezeno je oko 150 četnika. Iz četničkog orgijanja, u poznatom stilu, do kasno u noć, moglo se naslutiti, da pripremaju veliko zlo. Talijani su ispalili 30-tak topničkih granata u pravcu sela Gata.

Ujutro, 01. listopada 1942., oko 6,00 sati četnička horda je krenula u pravcu sela Gata, a vodiči su im bili pripadnici talijanske vojske i dvojica pripadnika OS „NDH“. Kod Gatske vodenice naišli su na devet žena, mljekarica, koje su zvjerski ubili.

U vremenu, od 01. listopada, u 7,30 sati, do popodneva 02. listopada 1942. četnici su počinili strašan pokolj nad nedužnim civilnim stanovništva, svih uzrasta, u:

-      Gatima 89 ubili i 30-toricu ranili, zapalili su 115 stambenih i drugih objekata;

-      Naklicama su ubili jednu osobu i zapalili 12 kuća;

-      Čislama su 10 osoba ubili i zapalili 15 kuća;

-      Ostrvice ubili 3 osobe i zapalili 19 kuća, a u Zvečanju su uz pomoć Talijana zapalili 11 kuća.

Pljačkalo se sve, što se moglo i što je bilo vrijedno. Što bi sve četnici i Talijani učinili da nisu intervenirale partizanske jedinice, ni dragi Bog nezna. Dolazak partizanskih jedinica, četničke horde su bile primorane na odlazak, u organizaciji talijanske vojske, u pravcu Omiša.

03. listopada 1942, u selu Gata partizani su, uz sudjelovanje seljaka iz sela Tugare i Dubrave, pokupili sve mrtve i sahranili 45 na Mjesnom groblju, a druge po njivama.

Četničke horde, u organizaciji talijanskog okupatora (crnokošuljaša), u više sela Zamosorja, nastavili su klanjem civilnog stanovništva i paljenjem kuća i drugih dobara od Klisa preko Dugopolja i Kotlenice u Donjem i Gornjem Docu i Srijanima. Ukupno je ubijeno i stradalo oko 70 civila, a zapaljeno preko 200 stambenih i drugih objekata. Najviše je stradalo Dugopolje i Kotlenica.

Pri povlačenju, četnici su iz Dugopolja, odveli nekoliko stotina grla stoke i uzeli veću količinu prehrambenih proizvoda.

Masovno stradanje civilnog stanovništva na području Mosora, narod nije obeshrabrilo. Naprotiv! U partizanske jedinice dragovoljno je stupilo više desetina ljudi. Mosor je bio i ostao do kraja rata kolijevka najboljih sinova i kćeri u borbi protiv okupatora i njihovih slugu. Prvi mosorski partizanski odred formiran u Mosoru. Kroz njegov ratni put prošlo je oko 3.470 boraca, od toga 1.119 je poginulo za slobodu svoje Dalmacije i Hrvatske, u cjelini.

Neka je svima slava i hvala!

PREDSJEDNIK ZUABA SDŽ

KREŠIMIR SRŠEN, prof.