Andigola PRVA BRIGADA U MOSLAVINI PDF Ispis E-mail

Ispred spomenika palim borcima položeni vijenci i evocirana sjećanja povodom 74. obljetnice osnutka prve brigade u Moslavini (Druga brigada Druge operativne zone Hrvatske)

Odlukom Glavnog štaba Hrvatske i naredbom Štaba 2. operativne zone, 21. rujna 1943. godine pored  Andigole na Staroj straži formirana je Druga moslavačka brigada – Druge operativne zone Hrvatske. To je ustvari prva brigada u Moslavini i ujedno prva veća borbena jedinica sa 780 boraca (komandant Nikola Kličković, komesar Joža Horvat). Formiranju brigade, među ostalima, prisustvovali su i Marko Belinić, politički komesar i Rade Bulat, načelnik 2. operativne zone.

Odmah nakon formiranja, Druga moslavačka brigada dobila je naređenje da se pripremi za borbena djelovanja na željezničkoj pruzi Zagreb – Kutina, te prema Bjelovaru radi proširenja slobodnog teritorija i povezivanja s partizanskim snagama Slavonije, Bilogore, Kalnika, Zagorja i Posavine.

Počast stradalim borcima

Povodom 74. obljetnice osnutka prve brigade u Moslavini, ispred spomenika palim borcima u Andigoli, brojna izaslanstva udruga antifašističkih boraca i antifašista položile su vijence (u izaslanstvu SABA RH bili su, među inim i Sabina Zagorc i Ruža Badovinac, partizanske veteranke i članice Sekcije boraca 32. divizije). Odana je počast palim prtizanima i narodu ovog kraja.

O razvoju narodnooslobodilačke borbe u Moslavini, značenju vojnih formacija od 33. divizije do Desetog korpusa zagrebačkog i općenito antifašističkom pokretu, s osvrtom, na aktulana politička zbivanja u Hrvatskoj – govorili su Rade Jovičić, predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogorske županije,  Branko Huzjak, član Sekcije boraca 33. divizije SABA RH, Neven Alić, bjelovarsko-bilogorski dožupan i Rudolf Duž, predsjednik UABA Čazme.

Kako je istaknuto na skupu, nositelji borbe protiv nasilja i nepravde uoči Drugog svjetskog rata u Moslavini bili su bivši ratnici na Istočnom frontu u Prvom svjetskom ratu i sudionici Oktobarske revolucije, a kasnije i borci Španjolskog građanskog rata: Mate Žanić, Petar Prica, Josip Kezele, Alojz Vulinac, Tomo Buden, Ankica Kežman, Franjo Šurlan, Andrija Lustig, Valent Bolta i mnogi drugi, koji su prenoseći svoja bogata revolucionarna iskustva doprinijeli razvoju ustanka u Moslavini.

Prve borbene grupe

Već na sam dan napada na Kraljevinu Jugoslaviju, 5. i 6. travnja 1941. održano je u Gornjem Šarampovu kod Ivanić  Grada partijsko savjetovanje za Moslavinu. Na tom skupu smjernice za daljnje akcije dali su članovi CK KPH Josip Kraš i Stjepan Kenđel Sijedi. U svibnju je na teren Moslavine stigao prekaljeni  revolucionar dr. Pavle Gregorić, koji je iz svoje ilegalne baze, zvane „Jama“, u mlinu Bogumila Vojačeka rukovodio pripremama za dizanje oružanog otpora. Valja posebno istaknuti i neprocjenjiv doprinos Kasima Čehaića Turčina, sekretara OK KPH Bjelovar u organiziranju ustanka.

Tijekom lipnja formiraju se prve borbene grupe, izvode se diverzantske akcije, prikuplja se oružje. U selu Križicu kod Ivanske osnovana je prva Moslavačka oružana grupa (2. kolovoza 1941.) od desetak boraca, na čelu s Kasimom Čehaićem Turčinom. Već  5. kolovoza  slijedi vatreno krštenje u sukobu sa žandarima kod Carevdara. Tom prilikom, od zadobijenih rana umire omladinac Franjo Horvatić.

Ustanak na području Moslavine nije odmah bio masovan. Prije svega zbog politike „čekanja“ koju je vodstvo HSS-a provodilo među seljačkim masama. Blizina Zagreba i ustaških uporišta u Kutini, Garešnici, Čazmi i Bjelovaru, te važnih komunikacija bili su ozbiljna zapreka širenju ustanka.

Početkom jeseni 1941. osnivaju se odbori NOR-a, a 10. listopada od komunista Banove Jaruge formiran je odred „Matija Gubec“. Početkom prosinca osnivaju se prve partizanske grupe garešničkog i čazmanskog područja koje će se 21. prosinca na Kopčić brdu spojiti  i formirati odred „Sloga“, u spomen na poginulog sekretara OK Čazma Alojza Vulinca. Od odreda „Sloga“ koji je ojačan novim borcima, 27. siječnja 1942. formirana je partizanska četa „Kasim Čehaić“, u spomen na u međuvremenu strijeljanog sekretara OK KPH Bjelovar. Istog dana izvršena je prva veća oružana akcija neprijatelja na Moslavačku goru. Malobrojne partizanske snage odnijele su pobjedu koja je odjeknula među narodom ovog kraja. Bitka na Humci i partizanski uspjeh imali su veliki moralni značaj za širenje ustaka i suzbijanje ustaške propagande.

Oslobođenje Čazme

U kolovozu 1942. formiran je Moslavački partizanski bataljun koji, uz sudjelovanje banijskih  i slavonskih partizanskih jedinica, uspješno izvodi akciju na naftne izvore na Gojilu. Od većih akcija partizana Moslavine tijekom 1942. godine  valja spomenuti i uništenje ustaškog uporišta Španovica. U listopadu formiran je u Bijeloj (Slavonija) Moslavački odred u čijem sastavu su bila 374 borca  (komandant  Marijan Cvetković).

Posebno je uspješna bila tzv. Čazmanska operacija od 28. do 30. studenog 1943. kad je Čazma oslobođena. Početkom 1944.  godine (19. siječnja) formiraju se 33. divizija i Deseti korpus zagrebački. Od moslavačkih bataljuna ubrzo je formirana i Druga moslavačka brigada (33. divizije) i Treća moslavačka brigada, kasnije nazvana brigada „Nikola Demonja“.

Partizanske jedinice s područja Moslavine uspješno su djelovale samostalno i u sklopu 33. divizije i Desetog korpusa zagrebačkog na području sjeverozapadne Hrvatske.  Tijekom rata, u žestokim borbama Moslavačka udarna brigada imala je velike žrtve (300 poginulih, 1191 ranjenih, 19 zarobljenih i 217 nestalih). Spomenik palim borcima ove proslavljene  partizanske jedinice u Andigoli svjedoči o hrabrosti i vjeri u konačnu pobjedu njenih pripadnika. Narod Moslavine iskazao im je neizmjernu zahvalnost.

Bojan Mirosavljev