Glina KRVAVI POKOLJI NISU ZABORAVLJENI PDF Ispis E-mail

Komemoraciju za oko 1200 ubijenih Srba, koje je ustaški režim likvidirao potkraj srpnja i početkom kolovoza 1941. godine na području Gline uz neprestane glasne prosvjede i upadice ometala skupina hrvatskih branitelja

Prošlo je 76 godina od stravičnih zločina počinjenih 1941. godine na Baniji. Među mnoštvom drugih zločina ističu se masovna ubojstva muškaraca starijih od 15 godina u svibnju, te isto tako masovni pokolj počinjen u glinskoj pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice koncem srpnja i masovni masakr početkom kolovoza.

Srpsko narodno vijeće upriličilo je komemoraciju za 1200 ubijenih Srba iz Gline i okolnih sela u Drugom svjetskom ratu. Ispred Spomen-doma, koji je 1995., preimenovan u Hrvatski dom i gdje se nekada nalazila  pravoslavna crkva, položene su ruže za žrtve stradale tijekom ustaškog režima. Među okupljenima bili su i brojni poklonici antifašizma iz Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije te  Grada Zageba, članovi Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske, aktivisti Documente, predstavnici Antifašističke lige Hrvatske te crkveni dostojanstvenici.

Provokacija skupine branitelja

Okupila se i skupina od dvadesetak hrvatskih branitelja koji su s transparentom „Komunistički zločini nisu antifašizam“ i hrvatskom zastavom ali i glasnim upadicima ometali skup a reagirala je i policija.

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, među inim je naglasio: „Ljudi su ovdje pozvani i došli su na pokrst, ali im to nije spasilo živote. Tu je počinjen sramotni i svirepi zločin i trebat će stoljeća da se ta ljaga spere. Nažalost, unatoč Ustavu i zakonu, nije nam omogućeno da se žrtava sjetimo u miru. Ako će se stvari nastaviti ovako,  a znamo tko stoji iza ovih prosvjeda, dijalog katolika i pravoslavaca na poticaj pape Franje, bit će kompromitiran i pod znakom pitanja“. O ovoj provokaciji obavijestit ću sve mjerodavne, rekao je, često prekidan i revoltiran, Pupovac.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske, nakon skupa je kazao kako ovo nije ni mjesto ni način da se ometa bilo kakva komemoracija. „Ja sam ovdje došao u ime nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj da iskažemo pijetet žrtvama, kao i drugim žrtvama svih zločina. Nažalost, neki još moraju shvatiti da mi moramo komemorirati zbog prošlosti, za sve one koji su nastradali, a za to  ne snose nikakvu krivicu“, poručio je Tolnauer. Čelnica „Documente“ Vesna Teršelič je upozorila kako se objektu, koji je nekad čuvao sjećanje na pokolj u ginskoj crkvi, mora vratiti ime Spomen dom. Izrazila je uvjerenje kako će se to sigurno dogoditi, ali u toj je akciji nužno ići postupno, korak po korak.

Vratiti izvorno ime spomen objekta

Žrtva kulturocida bila je i sama crkva, koja je srušena nakon zločina u kolovozu 1941. godine. Krajem 60-ih sagrađen je Spomen-dom, a kasnije su postavljena i imena stradalih na kamenim pločama. U kolovozu 1995., nakon Oluje, spomenik je demoliran, ploče su uklonjene, a Spomen-dom preimenovan u Hrvatski dom. Postojeća crkva Rođenja presvete Bogorodice, sagrađena je 1963., nekoliko desetaka metara dalje od nekadašnje, koju su ustaše nakon pokolja spalile.

O zločinu u glinskom „hramu božjem“,, na znanstvenom skupu filozofa i pisaca od prije nekoliko godina, Predrag Matvejević je, među ostalim kazao: „U crkvi Svete Bogorodice i kraj nje izvršen je nezamisliv zločin. Njegovi su razmjeri ponekad umanjivani, ponekad uveličavani, ali zločinački karakter događaja ne može se pritom zanijekati. Na mjestu srušene crkve podignut je za vrijeme Jugoslavije, po odluci Hrvatskog sabora, Spomen-dom. On se danas zove Hrvatski dom. Sreo sam velik broj hrvatskih intelektualaca koji se toga stide“.


Bojan Mirosavljev