Banski Grabovac BANIJA SE NIJE DALA POKORITI PDF Ispis E-mail

Na komemorativnoj svečanosti povodom 76. obljetnice prve oružane akcije banijskih partizana evocirana sjećanja te odana počast stradalima – borcima i narodu tog kraja. U svojim izlaganjima, govornici iskazali uvjerenje da će podsjećanje na slavne, ali tragične događaje u ovom kraju Hrvatske iz 1941. godine, pridonijeti afirmaciji istine o našem antifašizmu, što je od osobite važnosti za mlade

Prije 76 godina potpuni uspjeh postigla je grupa od 42 ustanika iz sela Vlahović, Gornji Drenovac, Veliki Šunjar, Liščani i Banski Grabovac, pod zapovjedništvom Vasilja Gaćeše, koja je napala općinu, željezničku stanicu, ciglanu i stražarnicu (vahtarnicu) u Banskom Grabovcu. U noći 23/24. srpnja 1941., Gaćešina grupa likvidirala je trojicu ustaša, o ostale zarobila. Zaplijenjeno je 8 pušaka,  oko 1000 metaka i jedan pištolj. Među ustanicima nije bilo žrtava. Poslije izrvšenog zadatka ova grupa ustanika se povukla na Šamaricu, u predio koji se zove Anđelijina kosta, očekujući vijesti o drugim provedenim akcijama. Međutim, druge planirane akcije ih različitih razloga nisu uspjele, najviše zbog neorganiziranosti i neiskustva ustanika. Uslijedila je žestoka zločinačka akcija brojnih ustaških snaga iz Petrinje i masovni pokolj žitelja i spaljivanje sela Vlahović, Banski Grabovac, Ravno Rašće, Drenovac i drugih naselja.

Na stratištu u Banskom Grabovcu stradalo je 1826 mještana Srba. Odluke o strijeljanju formalno je donosio prijeki sud, kojim je predsjedao Ivan Turki iz Petrinje. S tog masovnog gubilišta uspjeli su se spasiti Antiša Šteković i Stevan Jekić iz Banskog Grabovca, Petar Stanković iz Luščana, Vasilj Nevajda iz Vlahovića i Bude Popović iz Kraljevana. Petar Jekić i Jovan Orlić iz Banskog Grabovca uspjeli su se izvući iz iskopanih jama, u koje su pali nakon strijeljanja. U svom bijesu i nemoći protiv ustanika, neprijateljske snage palile su i nadalje čitava sela na Baniji, vršili masovna ubijanja i odvodili stanovništvo u logore. Manji dio Banijaca, zajedno s grupom partizanskih boraca, izvukao se na Šamaricu u zbjeg.

Ustanak počeo na Baniji

Tim povodom su kod spomenika prvoj partizanskoj oružanoj akciji i spomenika žrtvama fašističkog terora položeni vijenci i zapaljene svijeće brojnih izaslanstava. Evocirana su sjećanja na početak oružanog otpora u Baniji te odana počast stradalima  - partizanima, a i narodu tog kraja. U ime domaćina, nazočne je pozdravila Zrinka Ćorić, potpredsjednica UABA Petrinje, istaknuvši da je ustanak u Hrvatskoj „počeo na Baniji, prvi borci bili su banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše, jer ih je ustaški teror i masakr prisilio na otpor i borbu za goli život“. Dodala je da se o Drugom svjetskom ratu ne može govoriti bez antifašizma na Baniji. „Kada govorimo o Baniji, moramo stajati mirno“, rekla je Ćorić.

Pozdravne riječi uputili su Nenad Radošević, dogradonačelnik Petrinje, dr. Dušan Bjelajac, zamjenik sisačko.moslavačkog župana i Duško Polimac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Petrinje. Svi govornici istaknuli su veliki doprinos Banije NOR-u ali i specifičnost Sisačko-moslavačke županije  - objedinjavanje Banije s pretežno srpskim pučanstvom, a međusobno ih dijeli i povezuje rijeka Sava. Ali, ni Sava, ni vjera, ni nacija nisu  bile zapreka za uspješnu i stalnu suradnju Moslavine i Banije za cijelo vrijeme NOB-a. Također, kako su upozorili govornici na komemoraciji, kroz NOB su izvojevane pretpostavke za samostalnost današnje Hrvatske koju su branitelji tijekom domovinskog rata realizirali.

Istina o našem antifašizmu

Okupljenim sudionicima komemoracije obratio se i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, istaknuvši među inim da svi oni, kojima je imalo stalo do Hrvatske, morali bi se ponositi Narodnooslobodilačkom borbom i svjetski poznatim državnikom Josipom Brozom Titom. „Na nama je da se borimo protiv nacionalne, vjerske, rasne i bilo koje druge mržnje. Ako u tome uspijemo, tada ni ove žrtve neće biti uzaludne“, kazao je Habulin, dodavši  da  se vrlo često ističu fašistički simboli, svjedoci smo govora mržnje, održavaju se tribine i okrugli stolovi na kojima se stvara nova revidirana povijest. Upozorio je da neke političke snage, pa i značajne nacionalne institucije, „dugo i uporno nude reviziju povijesti NOB-a“. Ti pokušaji revizije povijesti predstavljaju opasnost i za društvo i za državu, međutim, na nama je da djelujemo tako da se „baklja antifašizma nikad ne ugasi“, poručio je Habulin. „Obilježavanje važnih događaja iz povijesti antifašističke borbe trajna je zadaća cijelog društva kako bi se očuvao spomen na tu povijesnu epopeju, važan dio koje je i ustanak naroda na Baniji. Uvjeren sam da će podsjećanje na slavne, ali i tragične  događaje u ovom kraju Hrvatske od prije 76 godina pridonijeti afirmaciji istine o našem antifašizmu, što je od osobite važnosti za mlade“, zaključio je Habulin.

Komemorativnom skupu nazočili su i Zlatko Ceković, brigadir, izaslanik načelnika Glavnog stožera OSRH, Jovan Vejnović, predsjednik Saveza drštva „Josip Broz Tito“ Hrvatske, Milovan Bojčetić, potpredsjednik SABA RH, Kata Holjevac, članica Predsjedništva SABA RH, Ismet  Behrić i Rata Ožegović iz Udruge antifašista Velike Kladuše, Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkih antifašista, Miroslav Kirinčić, tajnik SABA RH, Višnja Hotko, predsjednica Odbora za koordinaciju udruge žena antifašistkinja SABA RH, mr. Ivan Fumić, dugogodišnji bivši predsjednik SABA RH, Đorđe Popović, predsjednik UABA Zabok, Mihajlo Ceranović, predsjednik UABA Garešnica, Nikola Janjanin, predsjednik UABA Petrinja, Đuro Stojić i Miloš Branković, čelnici UABA Glina, Nataša Vidović iz Stranke reformista, Milan Vrga, gradonačelnik Gvozda…

O ustaničkim danima na Baniji govorio je mladi povjesničar Josip Jagić a u kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su Parizanski zbog iz Zagreba,  KUD „Zvuci Banije“ iz Jabukovca, „KUD „Zlatne godine“ iz Velike Gorice te solist na klarinetu Dušan Dalmata.


Bojan Mirosavljev