Kerestinec BANDIĆEV „BIJEG“ SA OBLJETNICE PROBOJA LOGORAŠA PDF Ispis E-mail

Komemorativnom skupu u povodu 76. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog logora ove godine nije nazočio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je ranijih godina redovito prisustvovao. Poklonici antifašizma su njegov „bijeg“ očekivali nakon njegove zasluge i političke trgovine oko Trga maršala Tita, uz potporu nove stranke koja je odlučila da je Tito zločinac, a ne heroj

Kod spomenika palim logorašima – žrtvama ustaškog terora i spomen ploče s imenima zatočenika (23. travnja 2010. godine Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik svečano je otkrio obnovljeno zdanje) upriličen je komemorativni skup u povodu 76. obljetnice  proboja zatočenih  antifašista i komunista iz ustaškog logora. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće brojnih izaslanstava, među kojima SABA RH, Grada Zagreba, Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske, udruge antifašističkih boraca i antifašista s područja Zagrebačke županije , Socijalističke radničke partije, Zveze borcev Slovenije…

„Projekt“ zagrebačkog gradonačelnika

Prije službenog dijela svečanosti, manja skupina aktivista iz Radničke fronte dočekala je negodovanjem dolazak izaslanstva Grada Zagreba, poručujući im da se „ovdje ne obilježava Dan uspostave NDH“. Nije bilo nikakvih incidenata – komemorativni skup protekao je dostojanstveno. Prigodne pozdravne riječi uputila je Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika koji ove godine nije nazočio obljetnici proboja logoraša a ranijih je godina redovito prisustvovao. Poklonici antifašizma su njegov „bijeg“ očekivali nakon njegove zasluge i političke trgovine oko Trga maršala Tita, uz potporu nove stranke koja je odlučila da je Tito zločinac, a ne heroj. Lani, na jubilarnoj 75. obljetnici  proboja kerestinečkih zatočenika, Milan Bandić, među inim je rekao da je  NDH bila zločinačka tvorevina, dodavši da su među ubijenim logorašima, prije, tijekom i nakon akcije proboja neki od istaknutih intelektualaca, čija imena „danas nose hrvatske ulice i institucije: Božidar Adžija, Otokar Keršovani, August Cesarec, Ognjen Prica…“ Zlatko Hasanbegović je sada predsjednik Odbora za imenovanje ulica i trgova. Ne treba puno nagađati što kane lideri stranke Nezavisnih kad su u pitanju antifašistička obilježja u Zagrebu. Lani je također, Bandić u Kerestincu obećao pomoć „da se pojavi vlada koja će obnoviti sve antifašističke spomenike u Hrvatskoj“. To će biti „moj prvi projekt nakon parlamentarnih izbora“, najavio je . Godina dana brzo je prošla – danas je njegov „prvi projekt“  promjena imena Trga maršala Tita.

O proboju logoraša ali i o aktualnom političkom trenutku u Hrvatskoj govorio je  Mladen Matijašec, predsjednik Odbora za njegovanje tradicija NOB pri SABA RH i potpredsjednik ZUABA GZ i ZŽ. Podsjetio je kako je noću izmđu 13.i 14. srpnja 1941. godine grupa zatočenika napala ustašku stražu logora i oslobodila se. Međutm, zbog slabo organiziranog prihvata, oni su opkoljeni i nakon sukoba sa žandarmerijom i ustaškim snagama većina je uhvaćena i pobijena. Tako je primjereno organiziran i izveden proboj logoraša završio tragično, zbog propusta Mjesnog komiteta KPH Zagreb.

O organizaciji ove akcije i njenom neuspjelom ishodu postoje razne kontroverze. Činjenica je, da je stradanje logoraša, koji su predstavljali najvitalnije kadrovsko jezgro antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bilo težak udarac za Komunističku partiju Hrvatske i Narodnooslobodilački pokret. Međutim, antifašisti, posebno omladina Zagreba, odgovorili su još odlučnijim otporom. Tako je samo u Dotršćinskoj šumi, Rakovom Potoku i drugim stratištima za četiri ratne godine likvidirano oko sedam tisuća zagrebačkih antifašista i domoljuba. Zagreb i Zagrepčani su na sva ta zlodjela okrutnog terora i masovnih ubojstava odgovarali masovnijim i odlučnijim otporom Tako je od oko 200 tisuća stanovnika koliko je Zagreb sa širom okolicom imao 1941. njih preko pedeset tisuća ili svaki četvrti sudjelovao u NOB, bilo u partizanskim jedinicama ili u drugim oblicima organiziranog otpora, a 20  tisuća dalo je svoje živote u toj borbi. Danas Deseti korpus zagrebački nema više svoju ulicu, nema ni imena ulica i trgova drugih heroja – kazao  je Matijašec.

„Antifašizam i vrijednosti NOB-a bačene su u blato. Stidimo se javno progovoriti i glasno obilježiti značajne datume iz naše povijesti. Antifašizam nije termin prošlosti, već civilizacijski i bezvremenski sustav vrijednosti.  No i dalje se na razne načine afirmiraju pojedinci i događaji poraženih snaga zla, sve to uz blagoslov prebogate Crkve koja debelo pritišće sekularnost današnje državne zbilje. Josipa Broza Tita, državnika, vojskovođu i simobla antifašističke borbe, mira i priznatog svjetskog državnika, kleveću i prikazuju najvećim zločincem, besramno traže ukidanje Trga maršala Tita. Nećemo im to dopustiti“!, zaključio je Matijašec.

Otklon od Ustava RH

P.S. Nakon službenog dijela svečanosti, novinari su od Franje Habulina, predsjednika SABA RH tražili izjavu oko najavljenog preimenovanja Trga maršala Tita u Zagrebu.  „Ukoliko se primenuje Trg maršala Tita bit će to još jedno sramoćenje Hrvatske, ali i oproštaj od ionako krhke hrvatske demokracije. Naši su članovi ponovno javno izrazili svoje protivljenje micanju imena Tita iz naziva ovog zagrebačkog trga te osudili političku trgovinu nastalu tim povodom.  Činjenica da jedan trg u Zagrebu nosi Titovo ime svjedoči da se Hrvatskoj priznaje znatna uloga u antifašističkom otporu u Drugom svjetskom ratu te u izgradnji antifašizma, kao ljudskog, slobodarskog opredjeljenja. Ukinuti ime toga trga ne znači samo nasilno brisanje iz sjećanja naroda Tita kao čovjeka, vojskovođe, političara i državnika, nego i da se Hrvatska, pune 72 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, iz tabora pobjednika seli u tabor onih koji su rat izgubili.  Tito i antifašistička borba ne mogu se razdvojiti. Ne može se negirati Tita i biti antifašist“, rekao je Habulin.

Zločini okupatora i kvislinga, kao i njihove žrtve, negiraju se ili umanjuju, slave se i svećenici koji su surađivali s ustašama, dok se navodni zločini partizana preuveličavaju. Takva situacija prisutna je danas u HrvatSkoj kroz djelovanje pojedinaca, političkih stranaka, dijelova katoličke crkve i akademske zajednice. Zasad marginalne društvene grupe upućuju i pozive na akcije kojima otvoreno pozivaju na načela i veličanje ustaškog pokreta – istaknuo je Habulin i naveo da je danas u Hrvatskoj na djelu i ofenziva neoustaštva, kojom se pobjedu antihitlerovske koalicije nakon 72 godine želi pretvoriti u lažnu pobjedu nacističkih i kolaboracionističkih snaga.

„Bez imalo morala i skrupula, pozivajući se često na kršćanstvo, širi se mržnja koju je upravo ustaštvo utjelovilo kroz svoje zločine. No na sve te opasnosti nema adekvatnog i aktivnog odgovora društvenih i političkih snaga u našem društvu, ni od strane tijela aktualne državne vlasti. Takve inicijative i ucjene same po sebi svjedoče u kakvom je jadnom političkom stanju Hrvatska danas i takvu sliku i šaljemo svijetu. A odluka o promjeni imena jednog trga u glavnom gradu mnogo je više od svega toga, ona označava radikalni i definitivni otklon od političke platforme upisne u Ustavu Republike Hrvatske“, zaključio je Habulin.

Bojan Mirosavljev