GRANIČNI PROBLEMI SA SLOVENIJOM NISU U ONOM ŠTO SE ZNA, NEGO U ONOME ŠTO SE NE ŽELI ZNATI PDF Ispis E-mail

Granice SFRJ sa susjednim državama nakon završetka Drugog svjetskog rata, su utvrđene i označene stupovima i opasani, najčešće žicom, te čuvane i branjene vojnicima – graničarima JNA, na svojoj strani , izloženi godinama incidentima i pogibelji.

Granice između narodnih republika, federalnih jedinica Nove Jugoslavije, također su definirane i određene na osnovi međusobnog dogovaranja i u duhu međunarodnih propisa, a u ustavima SFRJ i republika iz 1974. potvrđeno.

Današnja R Hrvatska, a ondašnja  Narodna RH je dobila granične crte kakve su danas, neka područja je izgubila, koje je prije imala, a veći dio područja otuđena ili darovana drugima postala su teritorija Hrvatske. Do raspada SFRJ između federalnih republika graničnih problema od 1945. nije bilo i nikome nije padalo na pamet da pokrene postupak korekcije ili mijenjanja.

Od vremena raspada SFRJ počinje se, između ostalog problematizirati granične crte, a posebno nakon što je R Hrvatska pobijedila u nametnutom ratu od strane Miloševićevog režima i njegovih satelita.

R Hrvatska je u pravednom i obrambenom – oslobodilačkom Domovinskom ratu, čiji su temelji izvirali iz vrijednosti i dostignuća antifašističke borbe, uspjela ne samo obraniti nego i očuvati državne granice iz 1945.g. Nitko joj ništa nije darovao, a bome nikome nije oduzela, što je do tada imao.

R Slovenija, njena rukovodstva prvi su krenuli u problematiziranje glasno i pisano granice s R Hrvatska na kopnu i na moru, dok su druge okolne republike o takvom problemu, uglavnom, „šuškale“.

Međunarodni propisi sadrže, da se granice između država, u osnovi, određuju ako imaju zajedničke rijeke, jezera i zaljeve po sredini, a planine po kosi (vrhu). Sve drugačije, od toga, je stvar između zainteresiranih, odnosno njihovih dogovora ili sporazuma, ali ne arbitraže izvana.

Međunarodni Arbitražni sud koji je nedavno objelodanio ili odredio državnu granicu između R Slovenije i R Hrvatska je preuranjeni presedan, a ukoliko bi se apliciralo, bio bi početak „domino“ efekta, odnosno putokaz ostalim susjednim državama, zasigurno na štetu R Hrvatska s ogromnim i strašnim posljedicama, po sve!

Dakle, nije problem u onome što se zna i što jeste, nego je problem u grabežu tuđeg od strane vladajućih u bivšim federalnim državama SFRJ, jer misle, a tako se i ponašaju, da je hrvatski narod niža rasa, kojeg je moguće vući za „rukav“ ili „za nos“, jer takvih primjera je bilo više u minulom periodu.

U osnovi, od vremena raspada SFRJ, vladajući u R Sloveniji kroz razne postupke su pokazali da ne žele biti u zajednici s državama s užeg područja Balkana. Za njih je Hrvatska prevrtljiva, podijeljena i opterećena s nestvarnostima iz  povijesne zbilje.

Narod bi rekao: „Daleko vam kuća susjede od moje“!

 

Piše: Krešimir Sršen, prof.