SJAJ, BIJEDA I BUĐENJE ANTIFAŠISTIČKOG GRADA SPLITA PDF Ispis E-mail

Narod zna reći: „Kada grizodušje ne da mira, onda se rađa inicijativa“.

Dnevni tisak „Slobodna Dalmacija“ od 13. travnja 2017. godine donosi vrlo interesantnu, znamenitu i afirmativnu reportažu:

„Prije 75. godina jedna obitelj ostala bez oca, supruga, škola bez

prosvjetitelja, a cijeli grad bez domoljuba. Ljudi iz naše priče ne

žele dopustiti zaborav njegova imena i djela: političari vratite

profešuru Ćiri Gamulinu njegovu III. gimnaziju“.

Inicijativa grupe splitskih intelektualaca je hvale vrijedna, iako među njima je nekolicina koji su bili dio aktualne vlasti, čiji je tadašnji Župan napisao  svim gradonačelnicima i općinskim načelnicima besramni sadržaj:

„Vrlo hitno skidanje napisanih spomen-ploča i spomen-obilježja

podignutih u razdoblju 1945-1990. godine iz naše neslavne

nedavne prošlosti“.

Nakon toga uslijedio je kulturocidni stampedo.

Na godišnjicu, 15. travnja 1941., kad je grad Split sa širom okolicom okupirala talijanska fašistička čizma, u ime: „Srce kontra čizme“, prof. Ćiro Gamulin svojim đacima  I. Muške realne gimnazije je rekao: „Nije vrijeme za pjevanje i smijeh, jer je to za Split najtužniji dan, dan da bi valjalo plakati“. Uslijedilo je njegovo uhićenje, a nakon pretresa stana i zatvaranje u Questuru,  gdje je zvjerski mučen, da bi 17. travnja 1941., u jutarnjim satima, izdahnuo pred očima mučitelja.

Đaci, na tužnu vijest, organizirali su održavanje tri minute šutnje, dajući počast u razredima. Talijanska okupatorska vlast sve napredne i aktivnije đake su izbacili iz škole. Đaci se nisu dali zastrašiti niti omesti, nego su danima nastavljali s minutama šutnje i na satovima gdje su bili italijanski nastavnici.

Zasluženom antifašističkom borcu za slobodu, prof. Ćiri Gamulinu 24. lipnja 1951., prosvjetni radnici grada Splita podižu Spomen-ploču, a Gimnaziji daju njegovo ime.

Osim Ćirine Gimnazije i druge škole i ustanove u Splitu nosile su imena prvoboraca i narodnih heroja  NOBH-e, primjera radi škole: Ranko Orlić, Nenad Ravlić, Zlata Šegvić, Bruno Ivanovića, Ante Jonića, prvi narodni heroj iz Dalmacije, (srpanj 1943.) i drugi.

Najveći dio spomeničke i kulturne baštine iz vremena NOB-e, od „novog“ doba je nestalo, oštećeno ili srušeno te izbrisano od ruku lažnih domoljuba. Nakon toga grad Split simbol antifašizma i narodnih heroja  od sjaja postaje „pusto polje“.

Građani grada Splita u poraću, da povijesne vrijednosti i dostignuća iz NOR-a ne bi otišle u zaborav i da bi povijest uistinu bila i ostala „Učiteljica života“, utemeljili su i izgradili važna spomen obilježja: spomenike, spomen-poprsja, spomen-mozaici, spomen-reljefi, spomen-ploče, nazivi ulica, i trgova, ustanova i radnih kolektiva, dajući im imena antifašističkih boraca i nazive važnih i presudnih događaja. Samo manji broj spomen obilježja je preživio kulturocid. Što je grad Split i njegova bliža okolica dala u NOB-u, dovoljno je otići u Spomen-park palim borcima na „Lovrinac“ gdje se nalazi pećina s kosturnicom,  (zajednička grobnica 122 poginula i pogubljena partizanska borca) i 11 ploča s napisanim imenima 1.853 poginula borca i žrtava fašističkog terora. Centralni dio parka ispunjen je s 404 grobnice, među njima i 7 grobnica narodnih heroja. Oko njih postavljeno je 65 kamenih blokova s nazivima mjesta s ukupnim brojem 2.136 palih boraca i 930 osoba žrtava fašističkog terora.

Bez, vraćanja naziva ulice „Žrtava fašizma“ gradu Splitu, svako „uskrsnuće“ imena i djela žrtve fašističkog terora, ruku na srce, je smiješno „strašilo“ na ogromnom polju žrtava fašističkog terora, jer grad Split simbolizira još: više od desetine okupatorski i kvislinški zatvori kroz koje je prošlo, tijekom 2. svjetskog rata, oko 15.000 stanovnika – rodoljuba, od toga je oko 5.000 internirano, a ne mali broj, nikad više nije vidio svoj dom, nakon godina provedenih u konc-logorima širom Europe.

Unatoč nastojanju antifašističkih udruga u više navrata da se vrate neka značajna znamenja iz NOB-e nisu do dana današnjeg urodili nikakvim plodom.

Ma što tko govorio ili pisao, a osobito činio protiv grada Splita i njegove višestoljetne povijesti, njegova povijest je neizbrisiva i neuništiva!


PREDSJEDNIK:

Krešimir Sršen, prof.