Zagreb OBILJEŽENA OBLJETNICA OSLOBOĐENJA PDF Ispis E-mail

Izaslanstvo ZUABA ZŽ i GZ te delegacija Grada Zagreba, Sekcije boraca 1. proleterske brigade iz Beograda i brojni poklonici antifašizma odali počast žrtvama na najvećem zagrebačkom stratištu Dotršćini. Velik broj mladih pridružio se manifestaciji Trnjanski kresovi u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreb

 

Zagreb su 8. svibnja 1945., oslobodile jedinice 10. korpusa zagrebačkog i 1. i 2. armije. Grad Zagreb, koji je četiri godine ranije bio domaćin Josipu Brozu i Politbirou CK KPJ kada su donijeli odluku o početku priprema za općenarodni oružani ustanak, dočekao je u prvim danima slobode s oduševljenjem i radošću organizatora i vođu narodnooslobodilačke borbe, maršala Tita. U svom govoru 21. svibnja 1945., na Markovu trgu pred više od sto tisuća Zagrepčana Tito je, među inim, rekao: „Sretan sam što mogu da vas pozdravim, da vam čestitam oslobođenje na ovom svetom mjestu gdje je nekada poginuo slavni sin hrvatskog naroda Matija Gubec. Poslije četiri godine pružila mi se mogućnost da ponovo budem u nama svima dragom Zagrebu. Za to vrijeme prepatio je hrvatski narod mnogo…“

Davne 1975. godine (16. rujna), na svečanoj sjednici Gradske skupštine, Josip Broz Tito, predao je Gradu Zagrebu Orden narodnog heroja, kojim ga je odlikovao u povodu 30. Obljetnice oslobođenja, naglasivši pri tom da taj orden simbolizira priznanje svih sudionika revolucionarnih zbivanja svima koji su doprinijeli pobjedi, a posebno onima koji su u toj borbi hrabro i nesebično dali svoje živote. Dodajmo, narodnim herojima proglašeno je 89 stanovnika Zagreba,  600 stanovnika Zagreba su nosioci Partizanske spomenice 1941. godine.  Od oko 300 tisuća stanovnika, koliko je Zagreb zajedno sa okolicom brojao u početku okupacije, čak 50 tisuća stanovnika Zagreba je sudjelovalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. U borbi na ulicama, u zatvorima i logorima, u partizanskim jedinicama, poginulo ih je više od 20 tisuća. I prvi su partizanski odredi 2. operativne zone Hrvatske formirani 1941; 13. proleterska brigada „Rade Končar“ (osnovana u Žumberku krajem 1942.), brigade i divizije 10. korpusa zagrebačkog (formirane 1943. i 1944.) – bile su, pretežno sastavljene od Zagrepčana.

Vijenci na spomen-obilježjima

Kako bi se Zagreb odužio poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora, u samom je gradu podignuto više od 400 spomen-obilježja, spomenika, spomen-ploča i poprsja (mnoga od njih su devedesetih godina prošlog stoljeća devastirana i uklonjena, ili su danas zapuštena i oštećena). Na najvećem zagrebačkom stratištu Dotršćini (grobnica je nekoliko tisuća antifašista), pokraj Spomenika strijeljanima 1941. – 1945., ispred spomen-ploče, u povodu 72. objetnice oslobođenja Zagreba upriličen je komemorativni skup. Položeni su vijenci i cvijeće udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba, izaslanstva Grada Zagreba koju je predvodio pročelnik Slavko Kojić, delegacije Sekcije boraca 1. proleterske brigade iz Beograda na čelu s prvoborcem i sudionikom borbi za oslobođenje Zagreba, Zdenkom Duplančićem. Posebnu počast odao je Roderick Richter, zamjenik Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske  u Hrvatskoj. O Zagrebu u NOR-u govorio je Ivan Grbavac, član Predsjedništva UABA Maksimir. Skupu su nazočili, među inim i Petar Raić, član Predsjedništva SABA RH, Mladen Matijašec, potpredsjednik ZUABA ZŽ i GZ, Stevo Čokolirilo, predsjednik i Vidoje Trifunović, potpredsjedik UABA Črnomerec koja ima razvijenu međusobnu suradnju sa Sekcijom l. proleterske brigade iz Udruge boraca „Savski venac“ Beograda, Višnja Hotko, predsjednica Odbora za koordinaciju udruge žena antifašistkinja SABA RH….

Kresovi postaju „narodni“

Obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba počelo je u subotu 6. svibnja kada su se na savskom nasipu kod „Hendrixova mosta“ okupili  predstavnici i simpatizeri lijevih stranaka i bacili cvijeće u Savu u znak sjećanja na žrtve rata, a potom se pridružili manifestaciji Trnjanski kresovi. Trnjanski kresovi koji imaju program tradicijske narodne manifestacije,  organizirali su tijekom dana brojne umjetničke i zabavne radionice, tečajeve cirkuskih vještina i feminističke samoobrane, akrobatske predstave i nastupe bendova, a na središnjem dijelu  - navečer, upriličeno je paljenje kresova i nastupi pjevačkih zborova i glazbenih sastava. „Antifašizam koji danas želimo živjeti podrazumijeva dosljednu borbu za političku, društvenu i ekonomsku ravnopravnost te solidarnost sa svim manjinskim i ugroženim socijalnim grupama. Naše zajedništvo nije samo prva, već i posljednja linija obrane svega što je dosad izboreno, no i temelj onoga što će tek doći. Tako smo i ove godine simboličnom gestom odali počast borbi kojoj dugujemo mnogo, ali najviše da je nastavmo“, istaknule su organizatorice Kresova iz Mreže anrtifašistkinja Zagreba.

Bojan Mirosavljev