Kordun SJEĆANJE NA KRVAVI ĐURĐEVDAN PDF Ispis E-mail

Antifašisti borci i poklonici antifašizma iz Karlovačke i Zagrebačke županije i Grada Zagreba, te predstavnici Srpskog narodnog vijeća odali počast nevinim žrtvama ustaškog pokolja ispred Spomen-kosturnice u Veljunu

Šestog svibnja 1941., na Đurđevdan (pravoslavni vjerski praznik), u Hrvatskom Blagaju je mučki ubijeno 525 Srba iz Veljuna i okolnih naselja. Bilo je to vrijeme kada nije bilo nikakvih oružanih borbi. Nepunih mjesec dana nakon prvog masovnog zločina nad Srbima u Gudovcu kod Bjelovara, odjeknuli su prvi ustaški pucnji u selima oko Slunja na Kordunu.

Bio je to uvod u masovno hapšenje i organiziranje prijekog suda kojim je na smrt osuđeno više od petsto pripadnika srpske nacionalnosti. Prema zapisima povjeničara Đure ZatezalaSlavka Goldsteina, riječ je o ubojstvima koja su dogovorii Ivan Šajfer, ustaški povjerenik za Veljun, župan Blaž Tomljenović i mlinar Josip Paunović. Njih trojica odučila su ubiti lokalnog Hrvata Josu Mravunca, a za taj su zločin okrivili Srbe iz Veljuna. Ustaške novine „Hrvatski narod“ objavile su 9. svibnja 1941., vijest pod naslovom: „Srpski razbojnici umorili su na zvjerski način uglednog Josipa Mravunca i četiri člana njegove obitelji“. (Ubijeni  su Josip Mravunac, njegova supruga, majka i sinovi od petnaest i četiri godine, spasila se samo kći Milka, plivanjem u Korani). Nakon toga došlo je do hvatanja 525 tamošnjih Srba, koji su premlaćivani  - neki do smrti i odvedeni u školu u Hrvatskom Blagaju, odakle su ih po grupama odvodili u nedaleku dolinu zvanu Tičkova i ubijali nožem i maljem. Ubojice su čitavu dolinu zakopali mrtvim tijelima i na njoj posijali zob. U tom pokolju likvidirano je i 18  članova veljunske partijske ćelije,član Okružnog komiteta KP Hrvatske Radoš Vujić i organizacioni sekretar OK KPH okruga Karlovac, Nikola Kukić, koji se tu našao u prolazu za Slunj.

Počast nevinim žrtvama

Tim je povodom (također na Đurđevdan, 6. svibnja o.g.), upriličena komemorativna svečanost. Položeni su vijenci  i cvijeće, te odana počast nevinim žrtvama ustaškog pokolja ipred Spomen-kosturnice u Veljunu. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće i u Hrvatskom Blagaju na mjestu gdje je izvršen zločin ispred zajedničke grobnice. Poslije oslobođenja zemlje, iz te grobnice prenesene su kosti žrtava u Spomen-kosturnicu u Veljunu, izgrađenu u obliku bunkera na čijoj se prednjoj strani nalazi tekst o masakru ustaša i popisom stradalnika. Na dnu ploče uklesani su stihovi pjenika Jovana Jovanovića Zmaja: „Ti grobovi nijesu ruke već kolijevke novih snaga“. Zajednička grobnica u Hrvatskom Blagaju je oskrvnuta u 2000. godini, počinitelj je poznat (a poznata je i „dama“ koja se javno ispred kamera pomokrila na spomen-obilježje).  Spomenik (dvije brončane figure boraca i kosturnica) u Veljunu, također je oštećen 2000. godine.  U međuvremenu, spomen-obilježja su  djelomice sanirana. Na red dolazi završetak obnove spomenika u Veljunu gdje je potrebno postaviti 17 novih ploča sa imenima ubijenih civila na Đurđevdan 1941. godine.

Prvi spomenik koji je obnovljen je u Lapovcu, za 50 poginulih boraca Primorsko-goranske brigade. Na ovogodišnji Međunarodni praznik rada u Šljiviku, selu u Mjesnom odboru Veljun, otkriven je obnovljeni spomenik Žrtvama fašizma i palim borcima u NOB-u. Devastirani spomenici obnovljeni su na inicijativu Zagrepčanke Tatjane Vujičić Vlačić.

Spomenik u Šljiviku je sada kompletan, kakav je bio do Oluje kada je devastiran. Kao spomen na uništenje, na crvenoj zvijezdi petokraci na vrhu spomenika, ostavljene su rupe od puščanih metaka. Na tri spomen ploče, upisana su  imena stotinjak stradalih civila i boraca među kojima je bio poznati španjolski borac i komandant Drugog kordunaškog odreda Robert Domani.

Po riječima dr. Đure Zatezala, povjesničara, na Kordunu, koji je obuhvaćao bivše kotare Slunj, Vrginmost i Vojnić izgubilo je živote tijekom NOR-a  29.420 ljudi. Ustaški zločinci su ubili 6.225 djece do 15 godina starosti. U borbi je poginulo 6.020 Kordunaša, partizana širom Jugoslavije.

Izaslanstva antifašističkih boraca i antifašista položila su vijence i na još nekoliko spomen-obilježja na području Korduna. Palim borcima odana je počast na Bročancu na cesti Slunj-Rakovica kod spomenika koji je podignut za 76 palih partizana i 359 civilnih žrtava fašizma, među kojima i 88 djece (zdanje oštećeno). Također i u Rakovici, gdje je uz srušeni spomenik i Spomen-kosturnicu palim borcima NOR-a podignut novi spomenik „palim borcima Domovinskog rata i poginulima u II. svjetskom ratu“. U Donjem Primišju izgrađena je spomen-ambulanta na kojoj je bila spomen-ploča s imenima 327 palih boraca i podatkom da su tijekom rata u tom kraju fašisti pobili 1428 civila. Sve je uništeno. U selu Sadilovcu nema više ni spomenika za 46 pala borca. Nema više ni sela! Napušteno je i prazno! U tom naselju postavljena je obnovljena spomen-ploča na ostacima pravoslavne crkve u kojoj su ustaše pobile 310 mještana Sadilovca i poklale 153 osobe iz susjednog sela Bugara, također srpske nacionalosti. Organiziran je i obilazak spomen-obilježja u Ličkom Petrovom Selu gdje su također položeni vijenci i odana počast za 1256 civilnih žrtava fašističkog terora i 110 poginulih partizana.

Obljetnica oslobođenja Karlovca

Prije Veljuna, antifašisti su obiježili i 72. obljetnicu oslobođenja Karlovca, te položili vijence na centralnom spomeniku ustanku i žrtvama  fašizma (rad kipara Vanje Radauša), nekadašnjeg Perivoja slobode, danas Šetalište Franje Tuđmana. Grad na četiri rijeke oslobođen je u završnim operacijama 6. svibnja 1945. U NOR-u je u Karlovcu bio jak ustaško-domobranski i talijanski garnizon, od 1943., i njemački, odakle su polazile brojne akcije protiv jedinica NOV i PO Hrvatske na slobodnom teriotoriju (Kordun, Banija, Petrova gora, Četvrta neprijateljska ofenziva…) Neprijateljske snage su bile prisiljene povući se u pravcu Jastrebarskog, Samobora i Kostanjevice. Nakon oslobođenja Karlovca, 2. armija gonila je neprijatelja: 4. divizija upućena je k Brežicama, 10. divizija ka Krškom,  3. divizija k Novom Mestu, dok su 45., 28. i 39. divizija nastupale prema Zagrebu.

Na spomenutim spomen –obilježjima upriličeni su i sati povijesti. Govorili su Ratomir Bošnjak, predsjednik i Martin Jendrašic, počasni predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke –županije, Mirko Miladinović, predsjednik gradske udruge antifašista Karlovca, Branko Božić, iz Sekcije boraca 1. hrvatskog korpusa pri SABA RH i Stjepan Šafran, tajnik UABA Jug Zagreb.

Bojan Mirosavljev