Jasenovac „UKLONITE USTAŠKI POZDRAV“! PDF Ispis E-mail

Žrtve ustaških zločina zaslužuju jedinstvenu komemoraciju i žao mi je da nije tako – poručio je premijer Andrej Plenković u Jasenovcu nakon službene komemoracije. Međutim, od strane vlasti, ništa efikasno nije poduzeto da se to i dogodi. Umjesto apela „kako svi moramo učiniti napore kako bismo u budućnosti imali jedinstvenu komemoraciju“, neka Vlada „uloži napore“ i postupi shodno zahtjevu skupine antifašističkih aktivista s transparentom „Uklonite ustaški pozdrav“, koji se odnosi na spomen-ploču HOS-a postavljenu u Jasenovcu

Zbog neprimjerenih reakcija vlasti na veličanje ustaštva koja ne želi skinuti spomen-ploču s pozdravom jasenovačkih ubojica, osnivanja Povjerenstva za suočavanje s prošlošću (kako bi propisivalo podobnu sužbenu povijest) i „osude svih totalitarizama“ te sve učestalije pojave glorificiranja NDH, porast govora mržnje uz blagoslov Katoličke crkve… SABA RH, SNV i Koordinacija židovskih općina i ove su godine bojkotirali službenu komemoraciju u povodu sjećanja na žrtve logora Jasenovac.

Kolona sjećanja u kojoj je bilo više tisuća ljudi zastala je ispred skulpture Kameni cvijet (autor Bogdan Bogdanović, nekadašnji gradonačelnik Beograda i disident Miloševićeva režima). Predstavnicima antifašističkih udruga, Srba i poklonika antifašizma pridružili su se i brojni članovi SDP-a. Položeni su vijenci brojnih izaslanstava i odana počast svima koji su se borili protiv fašizma i onima koji su pali kao žrtve fašizma. Te subote, 22. travnja, u koloni sjećanja bili su i strani veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj, među kojima i američka veleposlanica Julieta Valls Noyes – što je znakovita poruka hrvatskim vlastima. Ispred ploče na kojoj piše „Za dom spremni“, okupilo se nekoliko HOS-ovaca koji su, kako su registrirali mnogi sudionici komemoracije, izvikivali „Za dom spremni“! Reagirao je na društvenim mrežama Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a, napisavši: „I nikom ništa. E, moj premijeru“!

Bojkot službene komemoracije

Obraćajući se skupu, Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, među inim je istaknuo: „Ne slažemo se s odnosom aktualne vlasti prema postrojavanjima na Trgu bana Jelačića, isticanju ustaških simbola i pozdravljanju Za dom spremni. Vlada i nadležne institucije ne reagiraju, a ne provode ni preventivne mjere. Zbog kolebljivog stajališta aktualne vlasti, kad je u pitanju ocjena i karakter ustaškog režima, njegovih simbola i pozdrava i ove godine odlučili smo ne sudjelovati na službenoj komemoraciji“. Niti možemo, niti hoćemo prihvatiti formiranje nečega što je nazvano Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Nećemo, jer nam je jasno, jer znamo da je to Vijeće za obračun s idejom komunizma i praksom socijalizma, kazao je Habulin. Naveo je kako se zna da su komunisti imali vodeću ulogu u organiziranju Narodnooslbodilačke borbe, a da je socijalizam, uz čitav niz svojih evidentnih pogrešaka, težio dobrobiti radnog čovjeka i cijelog društva.

Habulin je također rekao da je nedvojbeno da su žrtve logora u Jasenovcu: Srbi, Židovi, Romi i Hrvati antifašisti bile nevine, a ustaše zločinci. Odbijajući mogućnost da politizira komemoraciju kako to neki tvrde, napomenuo je da se mora govoriti o tome što je bio naci-fašizam, što su bili ustaše, što se događalo u Jasenovcu i drugim ustaškim koncentracijskim logorima jer će, naglašava, u protivnom, prevladati laž koju nameću povijesni revizionisti. „Nećemo dopustiti da pobijedi povijesni revizionizam koji je uhvatio duboke korijene u današnjoj Hrvatskoj, a kojem je krajnji cilj da pobjednike iz Drugog svjetskog rata pretvori u poražene zločince, a one koji su zaista bili poraženi i koji su dokazano bili zločinci – u nacionalne heroje“, zaključio je Habulin.

Među više tisuća sudionika komemoracije bilo je podosta članova SDP-a čija je stranka, također odlučila bojkotirati službenu komemoraciju. Davor Bernardić, predsjednik SDP-a je rekao da Vlada možda ne radikalizira problem ali ga ne rješava. „U tome je problem. Ono što je počelo s Karamarkovim odnosom prema antifašizmu, nastavilo se imenovanajem Hasanbegovića, čiji je stav prema antifašizmu poznat, te neuklanjanjem ploče. Treba imati pijeteta prema žrtvama.“ Na mjestu koje je masovno stratište takav je pozdrav neprimjeren i zato smo zatražili provođenje nadzora i skidanje ploče. Nažalost, to Vlada do danas nije napravila i uputili smo u saborsku proceduru interpelaciju kako bismo proveli zakon, kazao je Bernardić.

Nikad manje ljudi

Službena državna komemoracija povodom 72. obljetnice proboja logoraša iz logora smrti u Jasenovcu održana je u nedjelju, 23. travnja. S nikad manje ljudi u koloni sjećanja (da nije bilo službenih osoba iz osiguranja, pjevačkog zbora, predstavnika vojske – svi bi stali u „jedan autobus“) Vladu su predstavljali premijer Andrej Plenković, te ministri Milan Kujundžić, Pavo Barišić, Nina Obuljen-Koržinek i Davor Ivo Steir. Predsjednik Sabora Božo Petrov tog vikenda nije bio u svom Metkoviću već na službenom putu u Bratislavi, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je i ove, kao i ranijih godina izostala – u to je vrijeme „otvarala vrata hrvatskim tvornicama u Kataru“. Zato je tu bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je inicirao da se na zadnjoj sjednici Skupštine grada Zagreba u ovom mandatu, uza sve HDZ-ove ruke u zraku, izglasa odluka da Jakov Sedlar dobije Nagradu Grada Zagreba za kontroverzni „dokumentarac“ o Jasenovcu, a na prijedlog Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. Ta i Udruga branitelja Zagrebačkog velesajma također su Sedlaru dodijelile nagradu Veliko zlatno srce zbog stvaranja slobodne i samostalne Hrvatske.

Na Sedlarov izbor reagirali su predstavnici židovske i srpske nacionane manjine te antifašističke udruge. Oni su u otvorenom pismu, poslanom zagrebačkoj Skupštini, predsjednici države, predsjedniku Sabora i premijeru, naveli da  „nagrađivanje čovjeka bez moralnog osjećaja i povijesne odgovornosti neminovno će biti shvaćeno kao legitimiranje onog što je zakonom zabranjeno  - negiranje žrtava holokausta i genocida“. Politička platforma Zagreb je naš, kandidaturu Sedlara je nazvala sramotnim potezom gradske vlasti na odlasku. Odano je priznanje redatelju koji relativizira, osporava i omalovažava jasenovački ustaški zločin i ide korak dalje – to je bio komunistički a ne ustaški lgor smrti. Jakov Sedlar dobio je nagradu glavnog grada za očit povijesni falsifikat.

Kao i lani, i na ovogodišnjoj državnoj komemoraciji u Jasenovcu nije bilo političkih govora. Bila je to jedna od valjanih odluka aktualne vlasti. Najbolje bi bilo da ovogodišnje službene komemoracije nije ni bilo. Premijer Andrej Plenković, ipak, nije mogao izbjeći “bliski susret“ sa novinarima nakon komemorativnog programa. Žrtve ustaških zločina zaslužuju jedinstvenu komemoraciju i žao mi je da nije tako, poručio je premijer. U međuvremenu, ništa efikasno Vlada nije poduzela da se to i dogodi. Umjesto apela kako svi moramo „učiniti napore“ kako bismo u budućnosti imali jedinstvenu komemoraciju, neka Vlada „uloži napore“ i postupi shodno zahtjevu skupine antifašističkih aktivista s transparentom „Uklonite ustaški pozdrav“!, koji se odnosi na spomen-ploču HOS-a postavljenu u Jasenovcu.

„Taj grb udruge o kojoj je riječ ozakonjen je i dopušten prije puno godina i potvrđen od vlada više političkih opcija. Spomen-ploča je podignuta za jedanaest poginulih hrvatskih branitelja, pripadnika HOS-a. Ono što je na njoj sporno u Jasenovcu je činjenica da je na njoj grb udruge koja je tako registgrirana i odobrena od nadležnih tijela i grada i upravo tijela Republike Hrvatske“, rekao je Plenković. Dodao je da se poštovanje braniteljima sigurno može iskazati i na drugi način. Istaknuo je kako njegova Vlada ne relativizira problem. „Moja je zadaća da  riješimo ta otvorena pitanja i spriječimo podjele“, zaključio je Plenković.

„Otvorena“  pitanja bez odgovora

A jedno od „otvorenih pitanja“ je i obznana hrvatske Vlade osnivanja Piovjerenstva za suočavanje s prošlošću, čija bi, kako kaže premijer Plenković, „polazišna točka bila jasan otklon od svakog totalitarizma“.  Jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za razdoblje kojim bi se ta komisija trebala baviti, povjesničar Hrvoje Klasić, odbio je sudjelovanje rekavši da bi se to moglo pretvoriti u tijelo koje će propisivati podobnu službenu povijest te određivati kako se odnositi prema događajima i ličnostima iz nedavne  prošlosti. Kako je i Klasić izjavio: na temelju svih relevantnih spoznaja, NDH je bila zločinačka država i to nije tema za debatu, a upravo to se želi postići. Zašto sumnjičavost; Vlada se pohvalila kako je osudila tragikomično neoustaško postrojavanje u središtu Zagreba, ali je to bilo puno zazora u usporedbi s reakcijom američkoga veleposlanstva koje u tim stvarima nema dvojbi. Oni su se osjetili pogođenima jer su crnokošuljaši mahali zastavama SAD-a (podsjetnik:  NDH koju A HSP zagovara objavila je rat SAD-u). Kazali su da je to uvreda za 186.000 američkih vojnika poginulih u Europi u borbi protiv nacizma. Naša Vlada nije rekla kako je to uvreda  za brojne poginule hrvatske partizane, saveznike SAD-a, koji su se borili protiv nacizma, za čast Hrvatske i povrat njezina teritorija koji su ustaše poklonile fašističkim režimima Italije i Mađarske.

„Otvoreno pitanaje“ je i nadalje učestalo korištenje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“. I dan danas je predmet javnih debata i revizionističkih pokušaja prikazivanja ustaške ikonografije kao nečega što izvire iz hrvatske povijesti i tradicije, čime hrvatska desnica pokušava opravdati njegovu uporabu u javnom životu. Kako navodi Peđa Grbin, saborski zastunik SDP-a, u Hrvatskoj i nadalje postoji velik broj osoba koje smatraju da je upravo endehazija predstavljala ostvarenje vjekovnih težnji hrvatskog naroda i ne žele prihvatiti činjenicu, da se radilo o kvislinškoj tvorevini u kojoj su tisuće i tisuće građana ubijene samo zbog svoje vjere, nacije ili političkog stava. Takva se debata intenzivirala nakon što je u Jasenovcu osvanula spomen-ploča koja na sebi nosi uklesane riječi „Za dom spremni“. Iako bi svakome tko ima imalo srama  i svijesti o zločinima koji su počinjeni u logoru smrti Jasenovac, upravo pod tim sloganom, postavljanje ovakve spomen-ploče trebalo u najmanju ruku izazvatii nelagodu, vlasti su odlučile njeno postavljanje ignorirati i ostaviti je na mjestu na kojem je i postavljena, kaže Grbin.

Jedan naš tjednik analizirao je zastrašujuću količinu govora mržnje na društvenim mrežama. Na Facebook profilima 12 ponajvećih  desničarskih platformi i nekoliko stranaka u Hrvatskoj u ovom tranutku stoje 33 tisuće poruka koje sadrže fašistički i zakonom kažnjivi pozdrav „Za dom spremni“. Više od 10 tisuća građana ostavilo je najmanje jednu poruku s ustaškom krilaticom, a 25 tisuća ljudi „lajkalo“ je takve sadržaje 78 tisuća puta. „Za dom spremni“ je pritom u najmanje 90 posto slučajeva korišten kao afirmativni uzvik, bilo da ga korisnici opravdavaju i veličaju kao „starohrvatski pozdrav“ ili legitimni „ustaški uzvik“, najčešće ga garnirajući dodatnim govorom mržnje i pozivima na likvidiranje omraženih javnih osoba lijevo-liberalnih političkih stavova. Što se tiče sankcioniranja ustaškog pozdrava na internetu, MUP je u zadnjih pet godina, za koje vrijeme je najmanje deset tisuća osoba barem jednom napisalo „Za dom spremni“ na Facebooku, sankcionirao zbog toga tek pet osoba!

Nedavnu Plenkovićevu izjavu o „delikatnosti“ uzvika „Za dom spremni“ i njegovo prebacivanje odgovornosti na „sručnjake“, fašistički mulj na mrežama preusmjerio je u još masovniju raspravu o pozitivnim stranama ustaškog pozdrava, dok su svi koji su zatražili njegovo micanje sa poloče u Jasenovcu – na svim analiziranim profilima potpuno neometano verbalno napadani od čitatelja koji rado ističu ovaj ustaški znak.

U ponedjeljak, 24. travnja, predstavnici Koordinacije židovskih općina upriličile su u Jasenovcu komemorativni skup.  Bojkotirali su, također, službenu komemoraciju koja je održana dan ranije zbog „krajnje neprimjerenih reakcija najviših predstavnika hrvatske vlasti i širenja ustaške ideologije“. Zbog istog su razloga bojkotirali i službenu komemoraciju žrtvama u Jasenovcu u travnju prošle godine. „A od tada se nije promijenilo ništa na bolje“, kaže dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb.

 

Bojan Mirosavljev