Rijeka TITOV GALEB - BROD MUZEJ PDF Ispis E-mail

Brod u vlasništvu Grada Rijeke koji je već godinama usidren u riječkoj luci i nije u funkciji kulturnog dobra, zahvaljujući potpori iz europskih fondova, nakon preuređenja bit će muzej – svojevrsna atrakcija i turistički potencijal sa muzejskim postavom, javnim prostorima i komercijalnim sadržajima

Članovi Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (i ne samo oni), s oduševljenjem su pozdravili najavu o konačnom rješenju broda Galeb. Brod u vlasništvu Grada Rijeke koji je već godinama usidren u riječkoj luci i nije u funkciji kulturnog dobra (brod je još 2006., HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić proglasio kulturnim dobrom RH), zahvajujući potpori iz europskih fondova, nakon preuređenja bit će kao muzej privezan za dok – svojevrsna atrakcija i turistički potencijal sa muzejskim postavom, javnim prostorima i komercijalnim sadržajima.

Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna  Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.  Ona za „Jutarnji list“ kaže da će muzej biti „četvrti brod“ koji u sebi sadrži tri prethodna  - dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.  Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske  infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji. Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za uzvanike, garederoba i spavaonice...

Ramb III., Kiebitz, Galeb

Gradnja broda započeta je prije 80 godina u talijanskom brodogradiištu Ansaldo Genova (dobio je ime RAMB III.). Brod je angažiran u ratu, osim uloge prateće krstarice dobio je zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji. Po tom zadatku se 30. lipnja 1941., nalazio  u luci Bengazi kada je u provu pogodio torpedo iz britanske podmornice HMS Triumph. Oštećenje se nije moglo popraviti – dovučen je tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu. Nakon kapitulacije Italije, brod su, tada još uvijek na popravku, zauzeli Nijemci, preuredili ga u minopolagač te mu daju ime Kiebitz. Tijekom 1944., brod je postavio više od pet tisuća mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. U riječkoj luci krajem 1944., potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo. Godine 1947., otpočelo je vađenje Kiebitza koji se nalazio na dubini od 22 metra (odradio je splitski Brodospas). Početkom 1948., brod je izvađen i djelomično rastavljen i rekonstruiran u pulskom brodogradilištu. Ubrzo je potpuno i vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod Galeb.

Školski brod Galeb u povijest je prije svega ušao kao Titov brod mira. Gotovo tri desetljeća drugovao je ovaj brod i generacije njegovih posada s Titom. Tito je na njegovim palubama proveo skoro godinu dana  - točnije 324 dana, za koje vrijeme je u misiji mira i prijateljstva obavio 30  državničkih posjeta zemljama Europe, Azije i Afrike. U brodskim dokumentima precizno je naznačeno kako je Galeb u Titovoj službi (u misijama mira i plovidbama Jadranom) prevalio 86519  nautičkih milja.

Prva Titova plovidba

Tito je prvi put došao na Galeb 10. rujna 1952., ubrzo nakon rekonstrukcije broda u pulskom „Uljaniku“. Ni Staljinova smrt, nije s prvih stranica svjetskog tiska potisnula vijest o prvom Titovom putovanju Galebom izvan zemlje. On je na put u Englesku, gdje ga je pozvao premijer Winston Churchill, isplovio iz Zelenike 7. ožujka 1953. Sljedeći državnički posjet uslijedio je nakon godinu dana za Tursku. Bio je to 8. travnja 1954. Nešto više od mjesec dana kasnije Galeb je ponovno na zadatku, ovaj put ja plovidbi s Titom za Grčku. Na put se, ponovno iz splitske luke krenulo 31. svibnja. Četvrta plovidba u misiji  mira počela je 30. studenoga iste godine iz Rijeke. Tadašnji Titov put za Indiju i Burmu izazvao je u svijetu veliku pozornost, posebno među grupom afričko-azijskih zemalja koje su se pripremale za konferenciju u Bandungu.

Tito je Galebom plovio na još jedan put mira i zbližavanja naroda 2. prosinca 1955. Posjetio je najstariju državu Afrike i prvu žrtvu fašističke agresije -  Etiopiju i drevni Egipat, koji se budio iz stoljetne porobljenosti i pokornosti. Galeb će iduće godine (22. srpnja 1956.) još jednom u grčke vode, ovaj put do Krfa. Iako je to bio privatni posjet, on je već pri dočeku Tita poprimio sve odlike najvišeg državnog posjeta. Točno nakon tri godine od isplovljenja za Etiopiju i Egipat Galeb s Titom isplovljava na svoje najduže putovanje u misiji mira. Na putu koji je trajao više od tri mjeseca Tito je šireći horizonte razumijevanja i prijateljstva, pripremajući temelje novog pokreta – pokreta nesvrstanosti, posjetio osam zemalja na tri kontinenta: Indoneziju, Burmu, Indiju, Cejlon (Šri Lanku), Etiopiju, Sudan, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Grčku. Putovanje je završeno 8.  ožujka 1959., ulovljavanjem u Split.

Početkom 1961., kada je u Africi doslovno došlo do političkog ključanja (ubijen je Patris Lumumba, bjesni oslobodilački rat u Alžiru…), Tito Galebom plovi u Ganu, Toghu, Liberiju, Gvineju Mali, Maroko, Tunis i Ujedinjenu Arapsku Republiku. Bilo je to putovanje uoči Prvoga summita nesvrstavanja u Beogradu. Četvrti put Galeb s Titom uplovljava u egipatske luke krajem siječnja 1962. Na tom putovanju Tito (naravno s Galebom) posjećuje i Sudan. Na Drugu konferenciju nesvrstanih u rujnu 1964., u Kairo, Tito je iz Dubrovnika putovao Galebom. U predvečerje 11. travnja iduće godine Galeb isplovljava na jedanaesto putovanje u misiji mira s Titom. Ovaj put plovi do Alžira i ponovno do Egipta. U Egipat će Galebom Tito doći i početkom svibnja 1966. godine.

S ugledom prvoga čovjeka nesvrstavanja i graditelja mira Tito se (ovaj put avionom) u Egipat uputio u kolovozu 1967., kako bi obišao zgarište bliskoistočnog rata. Galeb će ga prihvatiti u Aleksandriji 17. kolovoza i vratiti u domovinu.

Najznačajnija misija

U razvoju pokreta nesvrstanosti Galeb je najznačajniju misiju obavio u vrijeme održavanja Pete konferencije u Colombu 1967. Tito je tada bio odsjeo  (po želji domaćina) u zasebnom apartmanu na kopnu Šri Lanke, ali je već drugog dana došao na Galeb i na njemu ostao sve do kraja summita, ostvarujući mnogobrojne državničke kontakte, primanja i razgovore. Na kraju je u jednoj zdravici u krugu našeg izaslanstva i posade istaknuo: „Naredio sam da dođe Galeb i ovdje se osjećamo kao kod svoje kuće. Galeb je do sada išao u mnoge misije. Ovaj put je izvršio najznačajniju…“

Posljednji put Tito je na Galebu bio 15. i 16. kolovoza 1979., neposredno prije održavanja Sedme konferencije u Havani. Tijekom Titova putovanja Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od Winstona Churchilla, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etipskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II., a posjetili su ga i predsjednici nesvrstanih zemalja Gamal Abdel Naser, Džavaharlai Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Alber Tabnene, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modivo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios, ali i predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov. Pored državnika na Galebu su boravili i mnogi svjetski poznati znanstvenici, umjetnici i visokopozicionirani vojni dužnosnici.

Interes u svijetu

Početkom Domovinskog rata 1991., Galeb se iz Pule povlači u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Koncem te godine kupuje ga grčki brodovlasnik s nakanom napraviti luksuznu jahtu. U međuvremenu, brod je odtegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac na remont. Zbog spleta raznih okolnosti i nedostatka novca, Galeb je na tom doku čekao rasplet situacije. U svibnju 2009., na dražbi Trgovačkog suda o prodaji broda Grad Rijeka je postao novi vlasnik Galeba. Rashodi ruzinavog broda desetostruko su premašili cijenu za koju je Galeb kupljen. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog tadašnje kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, danas sa zadovoljstvom ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku. Dodaje, da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku. Nada se da  će „Titov Galeb“ i kao brod muzej izazvati golemi interes domaće ali i svjetske javnosti.

Bojan Mirosavljev