21. ožujka - MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV RASIZMA PDF Ispis E-mail

Ujedinjeni narodi proglasili su 23. ožujka kao Međunarodni dan borbe protiv rasizma u znak sjećanja na 21. ožujka 1960. godine, kada je policija ubila 69 prosvjednika protiv Zakona o aparthejdu o ispravama u Južnoj Africi.

 

Rasizam je ideologija koja rasu smatra temeljnom odrednicom ljudskog društva. Pripadnost pojedinoj rasi određuje društveni položaj pojedinca. Zagovara duboke biološki uvjetovane razlike među pripadnicima ljudskog roda. Neke su rase vrednije od drugih i neprihvatljivo je njihovo međusobno miješanje. Na toj teorijskoj postavci utemeljeno je jedno od najvećih zala u povijesti, nacional-socijalizam. Arijska rasa je bila predodređena da vlada, dok su ostale rase manje vrijedne, od kojih neke treba i uništiti (Slaveni, Židovi, Romi…)

Rasizam je nastao je u mješovitim sredinama u SAD-u i Južnoj Americi provođenjem rasne segregacije i rasne diskriminacije. Ostvaruje se nasiljem, zastrašivanjem i brutalnošću s ciljem ugnjetavanja crnaca i drugih etničkih grupa. Rasizam uzrokuje izazivanje razlika po osnovi rasne, socijalne, etičke, vjerske, spolne, jezične, starosne i druge.

Suočena s ozbiljnošću ove problematike Liga naroda prva je međunarodna organizacija koja je predložila program za iskorjenjivanje rasizma. Najpoznatiji borci protiv rasizma su Martin Luter King, koji se zalagao za nenasilje i glasačko pravo crncima u Americi, a poseban doprinos borbi protiv rasizma dao je i Nelson Mendela, predsjednik Južnoafričke Republike.

Rasizam i danas različitim intenzitetom zahvaća gotovo cijeli svijeta a u  pojedinim zemljama poprima zabrinjavajuće razmjere, i sastavni je dio je programskih aktivnosti velikog broja neonacističkih stranaka. Širi se raznim formama i sadržajima s osnovnim motivom poticanja ratova u međunarodnih sukoba.

Rasizam je nespojiv s načelima demokracije. Nažalost ni Hrvatska nije pošteđena ovih negativnih pojava. Kako u nedavnoj prošlosti, tako i danas.

 

NP