Mrkopalj U ZAGRLJAJU „BIJELE SMRTI“ PDF Ispis E-mail

Upriličen tradicionalan „Memorijal mira- 26 smrznutih partizana“, posvećen „bijeloj smrti“ koja je zadesila borce 2. brigade 13. primorsko-goranske divizije Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske na Matić poljani prije 73 godine

Ovogodišnji „Memorijal mira – 26 smrznutih partizana“ je svojim porukama doprinio očuvanju zajedništva i suživota u ovom dijelu Hrvatske. Prije 73 godine, ovdje, na Matić poljani odvijala se drama, gasili su se ljudski životi, a da nije ispaljen ni jedan metak! „Bijela smrt“ je kosila izmorene i gladne borce 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.

Sjećanje na taj događaj sigurno neće pasti u zaborav. I to ne samo zbog 26 kamenih monolita (idejni koncept inženjer Zdenko  Salaj) koji nas na to podsjećaju, već zbog zasluga koje taj čin hrabrosti i predanosti partizanskih boraca, kao i cijeli niz drugih primjera, ima za današnji položaj Repulike Hrvatske u eruropskim okvirima. Sjećanje na te ljude i njihovu žrtvu moramo čuvati – čulo se na svečanoj akademiji u mrkopaljskom Domu kulture na otvaranju memorijalnih događanja  koju su upriličili Općina Mrkopalj, ZUABA Primorsko-goranske županije, HPO Bijele stijene, KD Mrzle drage te TZO Mrkopalj.

Velik broj sudionika  srdačno je pljeskom pozdravio devedesetogodišnjeg  Romana Grbca iz Matulja koji je bio na svečanosti jedini predstavnik preživjelih partizana „ledenog marša“. Iako u poodmakloj životnoj dobi, živo se sjeća događaja iz 1944. godine kazavši da u Mrkopalj, na obilježavanje Memorijala redovito dolazi od 1963. godine.  Svečanoj akademiji među inim, nazočili su i Dinko Tamarut, predsjednik ZUABA Primorsko-goranske županije, Petar Mamula, zamjenik i Goran Petrc, pročelnik Primorsko-goranske županije Ivica Padalić, načelnik Općine Mrkopalj, te izaslanstva anrtifašista Gorskog kotara, Krka, Rijeke, Crikvenice, Grobinštine i Istarske županije.

U Hrvatskoj se dogodila fašizacija

Govoreći na svečanoj akademiji, Erik Fabijanić, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije, istaknuo je: „U posljednje smo vrijeme svjedoci brojnih nepodopština hrvatske politike. Između ostalog, mogli smo čuti da je antifašizam floskula, a ne ustavna kategorija. Upravo je zbog toga dobro da smo se i ove godine okupili u Mrkoplju kako bismo pokazali da u ovoj državi postoji i druga Hrvatska -  s obzirom na to da se Europa temelji na antifašističkim vrijednostima“.  S njime se složio i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH koji je kazao da se u Hrvatskoj događa fašizacija koju predvodi „desna opcija na čelu Hrvatske, ohrabrena predsjednicom Republike Hrvatske koja je izmjestila bistu Josipa Broza Tita iz svoga ureda. Svakako treba spomenuti i postavljanje spomen-ploča s ustaškim pozdrvima na što je, kao što je slučaj s brojnim drugim sličnim situacijama, izostala adekvatna reakcija vlasti, što na koncu stvara ružnu sliku o Hrvatskoj“.

U prigodnom kulturno-umjetničkom programu na svečanoj akademiji sudjelovali su pjevački zborovi „Sloga“ iz Hreljina i „Martin Matetić“ iz Jadranova, mladi i stariji članovi tamburaškog sastava „Sungerski lug“ iz Sungera, operni  pjevači Goranka i Marin Tuhtan te učenici OŠ Mrkopalj koji su se predstavili zborskim pjesmama, igrokazom i recitalima. U  sklopu obilježavanja Memorijala mira – 26 smrznutih partizana održana su i skijaška natjecanja na Vrbovskoj poljani i tradicionalni, već osamnaesti po redu, zimski uspon na Bjelolasicu. Također, uz spomen obilježje poginulim antifašističkim borcima, kao i uz spomenik dragovoljcima Domovinskog rata, na mjesnom groblju Mrkopalj položeni su vijenci i upaljene svijeće  izaslanstava antifašističkih boraca i antifašista i lokalnih tijela vlasti.

Ledena noć strave i užasa

Podsjećamo: na ledenom maršu bilo je 680 boraca, razvrstanih u tri bataljuna, zatim prateća četa i tehnička četa, vod veze i izviđača, te sanitetski vod i komora. Komandant divizije Vejko Kovačević naredio je pionirskom bataljunu da s radnicima iz Mrkoplja čiste snijeg s ceste idući ususret brigadi, a da u Mrkoplju osiguraju hranu i smještaj. Isto tako i komandant 2. brigade Viktor Bubanj, pozvao je svog brata Andriju, komandanta goranskog područja i dogovorio s njim da se do Jasenka dopremi hrana za brigadu, a onda nastavi mrš. Nažalost, to se nije moglo ostvariti.

Marš je počeo 19. veljače 1944., u ranim jutarnjim satima iz Škalića, pa preko Drežnice, Jasenka, Matić poljane u Mrkopalj, ukupne dužine oko 52 kilometra. Brigada se trebala odmoriti u selu Radojčići. Međutim, na ovom više puta popaljenom području nije bilo uvjeta za odmor. Štab brigade odlučio je da se marš nastavi. Bilo je oko 17 sati kad u ovo doba godine pada noć, a studen sve više steže. Kad je brigada već duboko zašla u šumu, nazad se više nije moglo, a naprijed veoma teško.  Tijekom marša najprije je počela ugibati stoka: konji i mule. Ta tovarna grla morala su biti rastovarena. Teret su najprije preuzeli borci,  a zatim je teško naoružanje pohranjeno  kako bi se partizanima olakšalo i omogućilo daljnje kretanje.

U sumrak, brigada je stigla na križanje cesta Jasenak i Mrkopalj. Preostalo je još 28 km najtežeg puta. Počele su se javljati sve veće poteškoće uslijed sve veće visinske razlike, višeg snijega i sve jače hladnoće (i do minus 30 stupnjeva). Najteže je bilo savladati umor i manjak hrane kojom bi se borci okrijepili. Kolona se sve više razvlačila. U toj noći strave i užasa, u borbi rotiv studeni i planine, brigada je desetkovana. Borce je zahvatilo „haluciniranje“. Zbog studeni, snijega, vijavice, iznemoglosti, gladi i loše odjeće i obuće – stradalo je 26 boraca. Brigada je imala 85 teško promrzlih, od kojh su petorica ubrzo umrla u bolnici. S trajnim posljedicama na životu je ostalo oko 150 partizana.

Najveći dio brigade se ipak uspio probiti preko Matić poljane do Turka, a zatim i do Mrkoplja. U marševskoj koloni brigade bilo je i 17 partizanki. Zanimljivo je da nijedna od njih nije ostala na maršu, nije se smrzla. Mlada partizanka Antonija Dovečar, rođena Grgurić, iz Mrzlih Vodica je u vrijeme marša bila u sedmom mjesecu trudnoće. Dva mjeseca kasnije u Belom Selu u kući Ivana Kauzlarića rodila je sina Ratimira (malom je ime dao doktor Dinko Kozulić, šef saniteta 13. primorsko-goranske divizije).

Bojan Mirosavljev

Fotosi – Sudionici svečane akademije u mrkopaljskom Domu kulture

Matić poljana, 26 kamenih monolita u spomen na 26 smrznutih partizana