Na nišanu: BRANITELJI NARIJED – PARTIZANI STOJ! PDF Ispis E-mail

Mirovine boraca NOR-a na udaru skupina i pojedinaca ultra konzervtivnog svjetonazora. Za njih 15.726 korisnika prosječna mirovina iznosi 2.660 kuna. Mirovinu veću od pet tisuća kuna ima 48 posto od 71.944 hrvatskih branitelja. Pravo na mirovinu koriste i 6.823 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, premda mnogi od tih ljudi nikada nisu ratovali u Hrvatskoj, ali i 7.011 pripadnika Hrvatske domovinske vojske – koja nije postojala!

 

Prijeti li nam raspad mirovinskog sustava? Omjer 1,16 zaposlenih na jednog umirovljenika je neodrživ, upozoravaju analitičari. Statistika stanovništva pokazuje da svake godine u Hrvatskoj živi 11 tisuća stanovnika manje. Po službenim procjenama, do 2.030. godine u Hrvatskoj će nestati radno spsobnog stanovništva veličine Zagrebačke županije, a u mirovinski će sustav ući 200 tisuća starijih od 65 godina. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,2 milijuna umirovljenika, od čega je njih manje od 700 tisuća u starosnoj mirovini. Drugi su otišli u mirovinu ranije.

Posljednjih tjedana na udaru skupina i pojedinaca ultra konzervativnog svjetonazora  našle su se mirovine partizanskih veterana, očito  valjano koordinirane akcije desničarskih „domoljuba“ koji  rafalnom paljbom „otvaraju vatru“ na demokratski ustroj Hrvatske i na njezine nepobitne antifašističke korijene. Žalosno je što su se u to rigidno  (ničim izazvano) kolo uihvatile i neke braniteljske udruge sa zahtjevom da se zabrane „svi simboli komunizma – crvena zvijezda petokraka, srp i čekić, spomenici, imena ulica i trgova“ te da se provede revizija partizanskih mirovina i uopće uskrate (već reducirana) zakonska prava boraca NOR-a.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (stanje 31.12.2016.), 15.726 je korisnika mirovina boraca NOR-a, s prosjekom mirovine 2.660 kuna. Najvišu mirovinu ima 276 nosioca partizanske spomenice 1941., narodni heroji i sudionici Španjolskog građanskog rata – prosjek 3.400 kuna. Od ukupno 15.726  korisnika – 940 je starosnih, 280 invalidskih i 5.362 obiteljskih mirovina boraca NOR-a.

Prosjek braniteljske mirovine – 5.075 kuna

Među korisnicima kojima su mirovine priznate i/ili određene prema posebnim propisima su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata – 71.944 sa prosječnom mirovinom od 5.075 kuna, bivši politički zatvorenici – 3.499, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane – 6.823,  ali i pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. – 1945. – 7.011  (iako takva formacija nije postojala – riječ je o historijskom falsifikatu).

Borcima NOR-a  smeta orkestrirana hajka rigidnih „domoljuba“ ne samo na njihove mirovine, već i na „nepodobne“ neprofitne i druge medije te udruge civilnog društva, na tekovine antifašizma i ne reagiranje nadležnih tijela vlasti na huškanje i širenje mržnje i netolerancije, među inim i prema poklonicima antifašizma i „ostacima komunističkog režima“ (koji nikada nije postojao). Iz godine u godinu broj korisnika mirovina boraca NOR-a sve je manji – riječ je o ljudima pozne životne dobi koji umiru.

O braniteljskoj populaciji, njihovim mirovinama i zakonskim pravima vrlo analitički u opširnom tekstu priloga Magazin Jutarnjeg lista piše Tomislav Mamić, te među inim ističe  kako Hrvatska godišnje za branitelje izdvaja oko 5,5 milijardi kuna, uz retoričko pitanje: previše ili premalo.

Vlada Andreja Plenkovića Ministarstvu branitelja, na čijem je čelu umirovljeni brigadni general Tomo Medved, povećala je sredstva za oko 28 posto. Proračun Ministarstva iznosi l,17 milijardi kuna, a u ta sredstva nisu uključene opskrbnine koje isplaćuje Ministarstvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku, kao ni iznosi za besplatne udžbenike koji se isplaćuju iz Ministarstva obrazovanja. Za te stavke izdvaja se dodatnih  200 milijuna kuna. Ministar Medved u više je navrata ponovio da u svom mandatu želi što prije riješiti stambeno zbrinjavanje branitelja. Takvih zahtjeva ima oko 13 tisuća.  Najavio je i kaznene odredbe za poslodavce koji ne poštuju prioritet u zapošljavanju branitelja i djece poginulih branitlja. A javnost bi uskoro trebala biti upoznata s nacrtom novog Zakona o braniteljima. Prema raznim nacrtima, a bilo ih je više, u Zakon bi trebali ući i pripadnici HVO-a. A oni bi, prema jednom od nacrta novog Zakona, trebali imati sva prava kao i branitelji – od mirovina, invalidnina, stambenog zbrinjavanja, vozila do prava na opskrbnine i ortopedska pomagala (premda mnogi od tih ljudi u ratu nikada nisu bili u Hrvatkoj). Prema nekim računicama i okvirnim procjenama, ta bi stavka proračun opteretila između dvije i četiri milijarde kuna.

Godišnje za branitelje – 5,5 milijardi kuna

Uzme li se proračun Ministarstva, kao i mirovine koje HZMO isplaćuje braniteljima, ispada da država za tu populaciju godišnje izdvaja oko 5,5 milijardi kuna. Prema nekoliko zakona, kao i prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike, branitelji, vojni invalidi, obitelji poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju samo ako su nezaposleni i ako imaju jednake uvjete kao ostali kandidati. Isto tako imaju prvo na jednokratnu pomoć, a prema proračunu za 2017., za tu će se stavku izdvojiti 75 milijuna kuna, 40 milijuna više nego lani. Stradalnici Domovinkog rata, dakle vojni invalidi, obitelji zatočenih, poginulih i nestalih imaju pravo na stambene kredite, a Ministarstvo dodjeljuje i financijsku potporu za kupnju ili gradnju prve nekretnine. Financijska potpora je nepovratna, a ovisi o stupnju tjelesnog oštećenja i broju članova kućanstva. Imaju pravo i na dodjelu stana. Stopostotni ratni vojni invalidi imaju svakih sedam godina pravo na automobil. Ove godine 133 hrvatska branitelja ostvaruju pravo na automobil. Procijenjeno je da će se za to izdvojiti 22,7 milijuna kuna. Za rehabilitaciju ratnih veterana izdovjit će se 7,3 milijuna kuna, lani su u toj stavci imali 650 tisuća kuna. Za osobnu invalidninu, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku  invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, novčanu naknadu obiteljske invalidnine i doplatak za pripomoć u kući Ministarstvo će izdvojiti 665 milijuna kuna, 80 milijuna kuna više nego lani.  Za zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida i članova njihovih obitelji izdvojit će se 72 milijuna kuna, a lani se za tu stavku izdvojilo 48 milijuna kuna.  Autor teksta u Magazinu postavlja retoričko pitanje: previše, premalo, dovoljno za zadovoljstvo branitelja? Ovisno o tome koga se pita. Predrag Matić, bivši SDP-ov ministar branitelja, smatra da je odnos prema braniteljima u Hrvatkoj nezabilježen u svijetu. Ističe da od pola milijuna branitelja, veće povlastice ima njih oko 70 tisuća, a to su ratni vojni invalidi i obitelji poginulih branitelja. „SAD za svoje veterane u prosjeku izdvaja oko 4000 dolara. Hrvatska u prosjeku za branitelje izdvaja 2000 dolara. Na prvu, SAD  za svoje veterane izdvaja dvostruko više novca. No proračun SAD-a je 3.900 milijardi dolara, a naš, recimo, 20 milijardi dolara. Hrvatska, dakle, izdvaja više od 90 puta više za svoje veterane od SAD-a“, procjena je bivšeg ministra Matića.

Kakva je današnja situacija oko mirovina? Za prosinac prošle godine broj korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iznosi 71.944. Prosječna mirovina, kazali smo već, iznosi 5.075 kuna. To pak znači da na godišnjoj razini na starosne, invaliske i obiteljske mirovine ukupno izdvajamo 4,3 milijarde kuna. Starosnu mirovinu koristi 739 korisnika, a ona iznosi 3.478 kuna. Niža ne može biti. Invalidsku mirovinu ima 52.010  korisnika, a ona u prosjeku iznosi 4.885 kuna. Obiteljska mirovina pak iznosi 6.067 kuna, a prima je 14.107 korisnika.

Branitelj u prosjeku ima 18 godina staža

Prema podacima HZMO-a , niti jedan branitelj nema mirovinu manju od 500 kuna, do 1000 kuna imaju 32 korisnika, 168 ih ima do 1500 kuna, a najveći broj, njih 13.547, ima mirovinu u prosjeku 4.587 kuna. Točno 6.215 korisnika ima prosječnu mirovinu od 7.471 kunu, a njih 4.407 ima prosječnu mirovinu od 9.264 kuna. Opet, prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj je trenutno oko milijun umirovljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Više od 94 tisuće umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna. Prosječna mirovina iznosi im 232 kune. Oko 89,5 tisuća je korisnika koji imaju prosječnu mirovinu 770 kuna. Oko 136 tisuća je onih koji imaju 1.276 kuna, dok je 227 tisuća onih koji imaju oko 1.800 kuna mirovine. Mirovinu veću od 5 tisuća kuna prima 48 posto branitelja, dok takvu mirovinu prima samo 3,5 posto klasičnih umirovljenika. Prosječan klasični umirovljenik u Hrvatskoj ima 30 godina radnog staža, branitelj ima 18, a pripadnik HVO-a samo 7 godina.

Bojan Glavašević, koji je bio Matićev pomoćnik u vladi Kukuriku koalicije navodi jednu od računica za koju smatra da je izvor nezadovoljstva većine građana prema konstantnom traženju novih prava branitelja: „Od 1,6 milijuna ljudi koji su zaposleni, oko 65 posto, dakle oko 900 tisuća zaradi manje od pet tisuća kuna, znači manje od prosječne  braniteljske mirovine. Od tih 900 tisuća, njih 42 posto radi za manje od 3.500 kuna. A to su sve ljudi koji financiraju brniteljska prava. Ti ljudi teško rade za svoje plaće i daju svoj obol kako bi kroz doprinose i poreze financirali branitelje. I naravno da će onda takvi ljudi biti nezadovoljni kada ispada da su branitelji uvijek nezadovoljni i da uvijek nešto traže. Ponavljam, radi se samo o vrlo malom dijelu branitelja, koji su najglasniji“.

400 tisuća branitelja nema nikakva prava

Kažimo  da više od 400 tisuća branitelja nema nikakva prava, da velika većina onih branitelja koji su ratni vojni invalidi, kao i obitelji poginulih branitelja, moraju imati sva moguća prava zbog žrtve koju su podnijeli u Domovinskom ratu.

Podaci koje smo iznijeli nisu privilegija hrvatskih branitelja. To su pogodnosti o kojima partizanski veterani – korisnici mirovina kao borci NOR-a mogu samo sanjati. SABA RH je u više navrata predlagao Vladi RH, odnosno nadležnim ministarstvima, usklađivanje statusa sudionika NOB-a s ustavnom definicijom antifašizma, preuzetim međunarodnim ugovorima i konvencijama koje reguliraju te sadržaje, kako bi se promijenili, odnosno donijeli portrebni zakoni i drugi normativni akti. Neosnovane su prozivke  na račun visine mirovina i broja korisnika mirovina boraca NOR-a -  u odnosu na braniteljsku populaciju, partizanski veterani su umirovljenici drugog reda.  Njihov socijanli položaj valja regulirati s njihovim stečenim pravima, odnosno da se prestane s njihovom diskriminacijom i vrate im se na zakonu zasnovana prava. Partizanski veterani nisu zaslužili da budu žrtve nacionalizma i desničarenja  novokomponiranih „domoljuba“, često uz blagoslov vlasti u Republici Hrvatskoj.

 


Bojan Mirosavljev