Gornji Sjeničak BLISTAVI BORBENI PUT PDF Ispis E-mail

Polagnjem vijenaca ispred spomenika brigadi, te odavanjem počasti poginulim borcima i evociranjem sjećanja na trnovit borbeni put, obiježena 74. obljetnica formiranja 13. proleterske brigade „Rade Končar“

 

 

Brigada je formirana 7. studenog 1942. godine u Gornjem Sjeničaku od 1. proleterskog bataljuna Hrvatske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda. U 13. proleterskoj brigadi  borilo se oko devet tisuća boraca, od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom borbenom putu – dugom 17.500 kilometara. U redovima brigade borilo se preko 400 žena. Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja. Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime  - proleterska, te ime Josipa Kraša, a kasnije Rade Končara.

To je, među inim, rečeno u kazivanju govornika na komemorativnim dvodnevnim svečanostima u Gornjem Sjeničaku, Budinjaku, Sošicama i Radatoviću. U povodu 74. obljetnice formiranja 13. proleterske brigade „Rade Končar“ na svojevrsnim satovima povijesti evocirana su sjećanja, položeni vijenci na spomen obilježja i odana počast poginulim borcima. Dakako, bilo je riječi i o aktulanoj političkoj situaciji i položaju antifašizma u društvu.  Na skupovima su govorili: general Vinko Šunjara, član Predsjedništva ZUABA ZŽ i GZ, Darko Zemnus, župan Metlike, Petar Raić, predsjednik Sekcije boraca 13. proleterske brigade „Rade Končar“ pri SABA RH, Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak, Ratomir Bošnjak, predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke županije, Milan Travnikar, predsjednik  Zveze borcev NOB-a Metlike, Ilija Strahinjić, predsjednik MO Radatovići i Mirko Miladinović, predsjednik Udruge antifašista Karlovac.

Zajedničke akcije

U Žumberku je brigada zbog uspjeha postignutih u borbama, 11. prosinca 1942. godine proglašena udarnom. Na dužnost prvog komandanta brigade postavljen je Ante Banina. Međutim, zbog ranjavanja, brigadu je na njen ratni put pveo Rade Bulat. Udruženim borbenim akcijama hrvatskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini, od siječnja do svibnja 1943. , onemogućeno je talijanskim divizijama „Isonzo“ i „Lombardia“ da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i paritzanskh odreda. Pod rukovodstvom zajedničkog Operativnog štaba II. operativne zone, 13. proleterska i 4. kordunaška  brigada, zajedno sa slovenskim brigadama „Tone Tomšič“, „Matija Gubec“ i „Ivan Cankar“, napadale su neprijateljske posade na komunkikaciji Zagreb – Karlovac – Novo Mesto i rušile prugu, vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske.

Trinaesta proleterska brigada, zajedno s tri slovenske brigade, razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u sasmostanu u Pleterju, napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki, a u travnju 1943., zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima, borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne, oko Mokronoga, Št. Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji.  U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezano sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu. Između 28. i 29. svibnja, nakon povratka iz Slovenije, 13. proleterska  brigada uništila je domobransku jedriličarsku školu u Sv. Nedelji, a zatim se prebacila u Pokuplje, gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom razbila neprijateljska uporišta u Peščenici, Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb – Sisak.

Iz borbe u borbu

U lipnju 1943. godine, kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku, 13. proleterska  brigada vratila se u Žumberak, u desetodnevnim teškim borama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijataeljske pljačke. U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku, kod Dubraneca razbila više stotina Nijemaca. U kolovozu brigada je napala i zarobila neprijateljske posade u Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje, gdje je zajedno s novoformiranim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kuline. Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak, gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo.

Trinaesta proleterska nije bila samo žumberačka i zagrebačka brigada, ona je kao proslavljena i u borbama prekaljena hrvatska brigada, po naređenju vrhovnog komandanta Tita početkom studenog 1943., otišla u Bosnu u sastav 1. proleterske  divizije nastavljajući borbeni put (banjalučka i drvarska operacija) kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru prema Srbiji. Sa 6. ličkom  i 28. slavonskom divizijom, 13. proleterska  sudjelovala je u oslobođenju Srbije. Neke općine u Srbiji, kao Lajkovac i Lazarevac također su prigrlile 13. proletersku kao svoju brigadu, ona je oslobađala ta mjesta, narod joj je davao svoje sinove za popunu njenih jedinica koji će nastaviti borbu u njenom sastavu. Trinaesta proleterska brigada „Rade Končar“ sudjelovala je i u beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu. Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske, brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar – Đakovo – Pleternica – Nova Gradiška – Čazma – Zagreb, gdje završava svoj brobeni put.

Borci kod Tita

Valja naglasiti i posebnu brigu vrhovnog komandanta Tita, koju je on iskazivao prema brigadi za vrijeme njenog velikog marša iz Žumberka u Bosnu, što uključuje i prijem delegacije 13. proleterske od  stotinu boraca kod Tita dok je Vrhovni štab boravio u Jajcu. Rekli smo već da je brigada sudjelovala i u drvarskoj operaciji – u rajonu Mrkonjić Grada, Mliništa, Kupresa – što joj je omogućilo da još jednom iskaže besprimjerno herojstvo i visok moral u teškim borbama za izvlačenje Vrhovnog štgaba i vrhovnog komandanta Tita iz okruženja.

Jedna od najvećih odlika 13. proleterske brigade bila je  njena čvrsta povezanost s narodom Žumberka i Pokuplja, kao i s radnicima, omladinom i građanima antifašistima Zagreba. Pored pojedinaca, za osvjedočeni doprinos u NOR-u brigada je osim Ordena narodnog oslobođenja i Ordena partizanske zvijezde prvog reda, koje je dobila u toku rata, poslije oslobođenja odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva prvog reda i Ordenom narodnog heroja. Preživjeli borci 13. proleterske su, s razlogom, ponosni na ta priznanja i na blistavi borbeni put brigade.

Bojan Mirosavljev

Foto: Izaslanstvo SABA RH polaže vijenac ispred spomenika 13. brigadi u Gornjem Sjeničaku