Čavić brdo JUBILEJ PARTIZANSKE ZAKLETVE PDF Ispis E-mail

U srcu Šamarice (Zrinska gora) obilježena 75. obljetnica polaganja prve partizanske zakletve banijskih i sisačkih boraca

Uz vijorenja zastava Europske unije, Republike Hrvatske i SABA RH, na Čavić brdu, kod spomen obilježja izaslanstva SABA RH, ZUABA Sisačko-moslavačke županije, Sekcije boraca 7. divizije pri SABA RH i UABA Petrinje, položili su vijence. Upriličen je svojevrsni „sat povijesti“ – sjećanje u povodu 75. obljetnice polaganja prve zakletve banijskih i sisačkih partizana- Tekst prve partizanske zaletve pročitao je Mile Vučetić, potpredsjednik ZUABA Sisačko-moslavačke županije.

Povećoj skupini poklonika antifašizma (izostali su predstavnici lokalnih tijela vlasti), bratio se Milovan Bojčetić, potpredsjednik SABA RH i predsjednik ZUABA Sisačko-moslavačke županije, istaknuvši, među inim značaj obilježavanja ne samo polaganja prve partizanske zakletve, nego i ostalih događaja iz Narodnooslobodilačke borbe koje doprinose promociji antifašizma. Kritički je govorio o antifašističkim vrijednostima u Hrvatskoj. Vlastima antifašizam služi kao ukras demokracije za vanjsko-političke potrebe, a vrlo često se javno ističu fašistički simboli, čuje se govor mržnje, održavaju tribine i okrugli stolovi na kojima se revidira povijest, sustavno se napada Tita i partizanske borce, relativiziraju se žrtve fašizma, a veličaju pripadnici domovinske vojske i ekstremni desničari koji se prikazuju kao istinski borci za Hrvatsku. Veliki je utjecaj katoličkog klera na aktualna zbivanja. Naš je zadatak da i nadalje okupljamo mlade, da im prenosimo istinu o NOB-u i antifašističkim tekovinama, jer mladi naraštaj o tome ne uči u školama, poručio je Bojčetić.

U stroju 188 boraca

Skup su pozdravili Branko Božić, predsjednik Sekcije boraca Prvog korpusa NOV Hrvatske pri SABA RH i Đuro Kalanja, član Predsjedništva UABA Petrinje. Zrinka Ćorić, potpredsjednica UABA Petrinje, ukratko je podsjetila na značaj partizanske zakletve i na razvoj oružanog otpora na Baniji. „Na Čavić brdu 28. rujna 1941. godine zakletvu je položilo 188 boraca (l3 žena, 132 Srba, 54 Hrvata i 2 Slovenca). U poslijeratnim sjećanjima i literaturi navođeni su različiti datumi polaganja partizanske zakletve. Kako je utvrdio Adam Dupalo, legendarni banijski partizan (preminuo prije dvije godine) u svojoj knjizi Banija i Sisak u NOP-u 1941., najtočnije je o polaganju partizanske zakletve na Čavić brdu svjedočio Ranko Mitić, sekretar Kotarskog komiteta KPH Glina“, upozorila je Ćorić.

„Prvu partizansku zakletvu polagali smo 28. rujna 1941. godine na šamaričkom putu, odmah iznad našeg logora. Polaganje naše prve partizanske zakletve predstavljalo je tada veliku manifestaciju narodnooslobodilačkog pokreta. Zakletva koju smo položili je službena partizanska zakletva, što su je polagali i drugi partizanski borci. To je imalo velik odjek u našem kraju. Naročito je imalo veliko značenje istupanje Marijana Cvetkovića, kao Hrvata u vezi sa širenjem bratstva i jedinstva srpskog i hrvatskog naroda ovog kraja. Tada je bilo najaktualnije boriti se za bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata. Jer, uvjeriti sprski narod u našem kraju da su Hrvati na strani NOB-a, bilo je vrlo teško. Ali, nama je sada bilo mnogo lakše, kada je narod vidio uniformirane hrvatske borce kao partizane i kasnije istupanje Marijana Cvetkovića, pa akciju na Gradac, koju su uglavom izveli Hrvati iz logora Kaline“, zapisao je u svojim sjećanjima Mitić.

U NOR-u su borci polagali svečanu zakletvu da će vjerno služiti domovini i svom narodu i da će se boriti protiv okupatora i njegovih slugu. Nakon što je u Biltenu Vrhovnog štaba NOVJ, 29. kolovoza 1941. godine objavljen tekst partizanske zaletve, i komandanti triju odreda na Baniji – Šamaričkog, Vasilj Gaćeša, Kalinskog, Artur Turkulin i Sisačkog, Vlado Janić Capo, dogovorili su da 28. rujna sva tri odreda svečano polože partizansku zakletvu na Čavić brdu na Šamarici. U donošenju ove odluke i pripremama za polaganje zakletve sudjelovali su i Marijan Cvetković, Jurica Kalac, Đuro Kladarin, Tone Štajcar, Ranko Mitić, Stanko Bjelajac i Milan Pavlović Mićun.

Svečani zbor

Na svečanost polaganja prve partizanske zakletve na Šamarici došli su komandant NOPO Korduna i Banije Ivan Rukavina i politički komesar Srećko Manola. Oni su donijeli i tekst zakletve, koji je odobrio Glavni štab, objavljen prvi put u kolovozuu 1941. godine u partizanskom listu „Gerilac“. Autor je Nikica Pavlić, banjalučki novinar, predratni komunist i aktivni sudionik NOP-a. Partizanska zakletva objavljena je u Hrvatskoj 10. rujna 1941. godine u Okružnici br. 4 komandirima partizanskih odreda u Kordunu i Primorju, koju je izdao „Operativni komitet Karlovac“.

Postrojavanje boraca za polaganje zakletve izvršio je Milan Pavlović Mićun, operativni oficir u Šamaričkom odredu. Zatim je predao raport komandantu NOPO Korduna i Banije, Ivi Rukavini. Izvijestio ga je da ustroju za polaganje zakletve stoji 188 borca. Nakon toga je Ranko Mitić, sekretar Kotarskog komiteta KPH Glina, otvorio početak svečanog zbora. Pozdravio je prije svega partizanske borce, zatim komandanta Komande NOP odreda Korduna i Banije Ivu Rukavinu i operativnog oficira te komande Srećka Manolu. Naglasio je da su obojica iskusni španjolski borci. Zatim je pozdravio komandante odreda Vladu Janića Capu iz Sisačkog, Vasilja Gaćešu iz Šamaričkog i Artura Turkulina Tujka iz Kalinskog odreda. Pozdravio je i prisutan narod, koji je izbjegao u Šamaricu da bi se spasio od uništenja koje im je prijetilo nakon pokolja u Banskom Grabovcu i glinskoj crkvi. Pred postrojene borce stao je Srećko Manola i objasnio način polaganja zakletve. Manola je čitao tekst zakletve a borci su za njim glasno ponavljali. Kad su borci izrekli posljednje riječi zakletve bili su burno pozdravljeni od mase naroda.

Poslije zakletve na Čavić brdu uslijedilo je polaganje zakletve i drugih partizanskih grupa i odreda. Kasnije, ožujka 1942. godine i svibnja 1943.godine, Vrhovni štab unosi izmjene u tekst svečane zakletve, ali i dalje ostaju kao osnovni i bitni njeni elementi: služenje domovini i svom narodu, i nepoštedna borba protiv okupatora i domaćih izdajnika do konačnog oslobođenja zemlje.

Legendarna Šamarica

Zašto je Šamarica „odabrana“ kao lokacija za polaganje partizanske zaklettve.  Središnjim dijelom Banije, od Hrvatske Kostajnice u dolini Une do Starog Sela u dolini Gline, proteže se greben Zrinske gore (greben čine vododerine između rijeka Une, Kupe i Gline), te Šamarica s najvišim vrhom Prisjeka (Piramida), na 6l5 metara nadmorske visine kod Čavić brda.

Na legendarnoj Šamarici bila je stalna baza partizanskih boraca i naroda. Tu su se nalazila vojna zapovjedništva i civilne ustanove, bolnice, radionice, tiskare i škole. Većio dio stanovništva pod terorom ustaša izbjegao je na Šamaricu. Noću izmedju 23. i 24. srpnja 1941., partizanska grupa Vasilja Gaćeše uspješno je napala općinu, željezničku stanicu i ciglanu u Banskom Grabovcu. Kako je neprijatelj intervenirao iz Petrinje, Gline, Kostajnice i Zrina, Gaćešina grupa povukla se na Šamaricu. Ustanici iz sela južno od Gline, prikupljaju se u šumi Pogledić i kasnije preseljavaju u šumu Prolom, te pod rukovodstvom sekretara i člana OK KPH Maja, Ćire Madžarca i Ilije Opačića, člana KK KPH Glina Milutina Baltića, organiziraju gerilske odrede.

Komunisti kotara Petrinja i Kostajnica rade na prihvaćanju izbjeglica iz više od 20 sela s područja ovih kotara i smještaju u Šamaricu. Sredinom kolovoza formiraju se Kalinski i odred Šamarica. Pod pritiskom ustaških i domobranskih snaga, na Šamaricu se povukao 21. rujna i Sisački partizanski odred sa OK KPH Sisak. S odredima na Šamarici, Sisački odred je noću 25/26. rujna  uspješno napao žandarmerijske stanice u Gornjem Klasniću i Malom Gradecu. Borbeno djelovanje Sisačkog odreda sa partizanskim sastavima formiranim na Šamarici imalo je povoljan utjecaj na povjerenje naroda i zajedništvo Hrvata i Srba. Partizanski borci iz Sisačkog, Kalinskog i odreda Šamarica zajednički su tako položili zakletvu na Čavić brdu i ušli u sastav novoformiranog Banijskog partizanskog odreda.

Bojan Mirosavljev

Fotos – Spomenik partizanskoj zakletvi na Čavić brdu