Povodi JAČANJE SPONA HRVATSKIH I SRPSKIH ANTIFAŠISTA PDF Ispis E-mail

Pedesetak članova antifašističkih udruga iz Zagreba sudjelovalo na obljetnicama oslobađanja Beograda, „Velikog školskog sata“ u Šumaricama (Kragujevac) te na Kadinjači (Užice) gdje su u herojskoj borbi sa okupatorima s jeseni 1941. godine izginuli svi partizanski borci. Na zajedničkim susretima dogovorena je buduća međusobna suradnja antifašista dviju susjednih država

 

Maršal Tito je u Craiovi (Rumunjska) ostao do 15. listopada 1944. godine kada je, zajedno s Vrhovnim štabom NOV i POJ otišao u Vršac odakle je rukovodio operacijama za oslobođenje Beograda. Na tlu Jugoslavije ostvarena je puna borbena suradnja NOVJ i Crvene armije. Zajedničkim borbama oslobođeni su Vojvodina i istočni dio uže Srbije, a početkom listopada otpočelo je zajedničko nastupanje ka Beogradu.

U teškim borbama od 14. do 22. listopada Prva armijska grupa NOVJ  i jedinice Crvene armije, oslobodile su 20. listopada glavni grad Jugoslavije – Beograd. U borbama Prve armijske grupe sudjelovale su i jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. U sastavu operativne grupacije Vrhovnog štaba koja je prodrla u Srbiju bile su i 6. lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, 13. proleterska brigada „Rade Končar“ i 28. slavonska divizija, koje su sudjelovale u teškim borbama za oslobođenje Srbije od srpnja do prosinca 1944. godine.

U borbama za Beograd Nijemci su pretpjeli teške gubitke: 15 tisuća mrtvih i 9 tisuća zarobljenih. U gotovo neprekidnim osmodnevnim borbama poginulo je tri tisuće boraca NOVJ i 960 boraca Crvene armije, a više tisuća je ranjeno. Oslobođenjem Beograda onemogućeno je izvlačenje neprijateljske grupe armije „E“, koja se povlačila iz Grčke, najpogodnijim i najkraćim pravcem preko Beograda, već je nabačena na zaobilazni i teško prohodni pravac preko Bosne. Nakon Beogradske operacije, NOVJ je samostalno preuzeo dio strateške fronte u rasporedu saveznika, pružajući vrlo značajnu pomoć i sovjetskim snagama koje su nastupale kroz Mađarsku. Oslobođeni Beograd postao je sjedištem cjelokupne vojne i političke aktivnosti nove Jugoslavije.


Počast osloboditeljima Beograda

Pedesetak članova i poklonika antifašizma iz zagrebačkih udruga nazočila je u glavnom gradu Srbije – 20. listopada na obilježavanju 72. obljetnice oslobođenja Beograda.  Naše je izaslanstvo na čelu s Brankom Božićem, predsjednikom Sekcije boraca Prvog hrvatskog korpusa pri SABA RH položilo vijenac zajedno s domaćinima kod spomenika „Oslobodiocioma Beograda 1944.“

Na zajedničkom susretu, Zdenko  Duplančić, predsjednik SUBNOR-a beogradske općine Savski venac i predsjednik Sekcije boraca 1. proleterske brigade iz Beograda te sudionik borbenih operacija za oslobođenje Beograda, bitke za Vukovar i proboja Srijemskog fronta izrazio je zadovoljstvo posjetom zagrebačkih antifašista. Našlo se vremena za razmjenu iskustvava i druženje. Upriličeni su i kratki susreti s čelnicima sekcija boraca 6., 7. i 8. divizije koje djeluju u okviru SUBNOR-a Srbije.


„Veliki školski sat“

Kako je rečeno na tim skupovima, u oslobođenju Beograda iz Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske sudjelovalo je 16 tisuća boraca i starješina. Poginulo je 977, a to je oko 30% svih poginulih, što je velik doprinos Hrvatske oslobođenju Beograda.

Hrvatska antifašistička „karavana“ drugi dan pristigla je u Kragujevac. Na komemorativnoj svečanosti položen je vijenac na Spomen područje Šumarice. Upriličen je „Veliki školski sat“ u znak sjećanja na 21. listopad 1941.godine kada je njemački okupator strijeljao 2800 građana, među kojima su bili i đaci i njihovi profesori iz kragujevačke gimnazije. Komemorativnom skupu nazočio je i Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije (koji je, također dan ranije položio vijence na Spomen groblje oslobodiocima Beograda i na spomenik Crvenoarmejcu), te veleposlanici Njemačke, Kine, Slovačke i Palestine i predstavnici veleposlanstava Francuske, SAD, Izraela, Bjelorusije i Rusije.

Do povlačenja Kragujevačkog NOP odreda iz Srbije u Sanžak (prosinac 1941.), oko Kragujevca je postojao slobodni teritorij i sve komunikacije koje vode iz grada bile su potpuno razrušene. U više navrata Nijemci su pokušavali da razbiju blokadu pri čemu su imali znatne gubitke.  Osujećeni su i pokušaji četnika da na oslobođenom teritoriju stvori uporište i organizira svoje jedinice. Kragujevac su oslobodile 21. istopada 1944. godine 17. divizija NOVJ i 93. i 113. divizija Crvene Armije.


Na legendarnoj Kadinjači

Trećeg dana boravka u Srbiji, zagrebački antifašisti  obišli su Memorijalni kompleks Kadinjaču (prijevoj 14 km od Užica), na čijem su položaju štiteći izvlačenje Vrhovnog štba i jedinica NOVJ iz Užica izginuli svi partizanski borci Radničkog bataljuna, te još dva partizanska odreda – ukupno 320 poginulih. Bilo je to 29. studenog 1941. godine

Nešto ranije, pod pritiskom partizana Nijemci su 21. rujna napustili grad i predali ga četnicima i Nedićevim žandarima, ali su jedinice Užičkog NOP odreda ušle 24. rujna u Užice i prinudile četnike i žandare da se povuku. U oslobođenom gradu osnovana je Komanda mjesta i formirane su nove čete i bataljuni. Vrhovni komandant Josip Broz Tito, nakon savjetovanja u Stolicama, zajedno sa dijelom  CK KPJ i Vrhovnim štabom došao je u Užice, odakle je do kraja studenog l941. godine rukovodio narodnooslobodilačkom borbom u Jugoslaviji. Tada oslobođeni teritorij u zapadnoj Srbiji poznat je i pod imenom Užička Republika.

Grad je u više navrata bombrdirala njemačka avijacija. Njemačka 342. divizija ponovno je 29. studenog 1941.godine nakon što je svladala herojski otpor Radničkog bataljuna i po dvije čete iz Užičkog i Posavskog NOP odreda na Kadinjači – zauzela Užice. Grad je konačno oslobodila 2. proleterska divizija NOVJ 16. prosinca 1944. godine.

Po povratku za Zagreb, antifašistički borci i njihovi poklonici zadržali su se i u Kraljevu i Sremskoj Mitrovici. Svi sudionici kažu  da su ih antifašisti u Srbiji lijepo primili. Dodajmo, sudionici „antifašističke karavane“ troškove puta i boravka snosili su sami.

 

Bojan Mirosavljev