Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

Sastavljen od dobrovoljaca Srba iz redova boraca 17. i 12. brigade, poseban Protučetnički bataljun uspješno je za samo tri ljetno-jesenska mjeseca porazio četnike i onemogućio im utjecaj u Slavoniji, usprkos njihovoj suradnji i pomoći od Nijemaca i ustaša i otjerali preko Save koji se nikad više nisu vratili

Obilježena 75. obljetnica jedne od najkrvavijih bitaka koje su do tada vodile jedinice NOV Hrvatske na prostoru sjeverozapadne Hrvatske, z za brigadu „Vraća Radić“ jedna od najtežih bitaka koju je vodila za vrijeme čitavog rata.

Povodom 75. obljetnice Šemovečke bitke, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije i Općina Trnovec Bartolovečki upriličili su komemorativnu svečanost. Izaslanstva antifašističkih boraca i antifašista i tijela vlasti Varaždinske i Međimurske županije, te braniteljskih udruga položile su vijence ispred spomen kosturnice.

Kod spomen obilježja na Dječjem groblju, koje od prošle godine nosi ime Park Dijane Budisavljević, na kojem su pokopana djeca žrtve ustaškog koncentracijskog logora održana komemoracija i podložene bijele ruže i zapaljene voštanice posvećene najmlađim nevinim stradalnicima

NAJVEĆA ANTIFAŠISTIČKA POSTROJBA NACIONALNIH MANJINA U OKUPIRANOJ EUROPI

Brigada je od svog osnivanja uvrštena u sastav 12. divizije 6. korpusa NOV i POJ i od svog osnutka bila u neprekidnom pokretu i borbama do kraja rata. Časno i uz najveće poteškoće izvršavala postavljene zadatke. Borbeno je djelovala, uglavnom, u Slavoniji i Podravini i dala veliki doprinos zajedničkoj pobjedi Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.

Samo što je prenoćila proglašena Nezavisna Država Hrvatska, ujutro, 11. travnja 1941., svakom zdravom razumu, bilo je jasno da je to izdajnička i lažna tvorevina dogovorena između glavnih vođa fašističke kraljevine Italije Mussolinija, nacističke Njemačke, Hitlera i inauguriranog Poglavnika, dr. Ante Pavelića, u cilju da, kao okupatori, mogu u njoj imati potpun legalitet i legitimitet radi ostvarivanja okupatorskih i osvajačkih ciljeva i zadaća. Potpisani Rimski ugovori 18.svibnja 1941. između Mussolinija i Pavelića prelili su sve čaše strpljenja i nade većini naroda Dalmacije. Izbora nije bilo, nego odlučiti: na otpor i oružanu borbu, organiziranO i rukovođenO KPH i KPJ protiv okupatorske vlasti i oružanih snaga, te izdajničkih njihovih slugu.

Na osnovu izvještaja pojedinih medija te objava na društvenim mrežama, Javna ustanova Spomen područje Jasenovac upoznata je s činjenicom da je u Zagrebu 27. rujna 2018. godine održano predstavljanje filma i knjige Romana Leljaka, Mit o Jasenovcu. Nakon Zagreba, predstavljanje filma i knjige predviđeno je i u drugim gradovima širom Republike Hrvatske. Autor u filmu znatno umanjuje broj žrtava ubijenih u logoru Jasenovac te poriče da je u logoru Jasenovac ustaški režim izvršio masovne zločine genocida i holokausta prema Srbima, Romima, Židovima te zločine prema Hrvatima i pripadnicima drugih etničkih skupina koji se nisu slagali s politikom ustaškog pokreta, utemeljenoj na rasnim zakonima. Time je u javnom prostoru još jednom riječ zločin zamijenjena riječju mit, a suosjećanje prema žrtvama zamijenilo je cinično poricanje zločina.

Delegacija sastavljena od predstavnika Zajednice udruga ABA Splitsko-dalmatinske županije i Udruge ABA grada Omiša, prema pozivu, kojeg je dostavio grad Omiš, 01.listopada 2018. položit će vijenac s najvećim pijetetom ispred Zajedničke kosturnice na mjesnom groblju Gata, povodom obilježavanja 76. obljetnice tog strašnog zločina kojeg su počinili pripadnici četničkih hordi s područja Kninske krajine u organizaciji talijanskog Zapovjedništva i uz znanje, uz znanje, ustaške vlasti Velike župe Cetinske (VŽC) sasjedištem u Omišu.

Poštovane dame i gospodo,

Drugarice i drugovi.

Dozvolite mi  da u kratkim crtama obrazložim razlog naše današnje svečanosti,  nakon 75 godina , postavili smo spomen  ploču na kojoj  je u  kamenu  uklesana  poruka  koja nas podsjeća  na  povijesnu  Odluku  ZEMALJSKOG ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENA HRVATSKE.

Na početku vam moram priznati da me prožimaju dva snažna unutrašnja osjećaja. S jedne strane ponos što je naša Udruga pokretač inicijative da se nakon tri četvrtine stoljeća dostojno obilježi jedna od  najznačajnijih odluka iz NOB-e vezana za opstojnost i slobodu Hrvatske i hrvatskog naroda, a s druge strane osjećam tugu i nelagodu što to nije davno prije učinjeno i zbog čega se otvarao prostor za razna nagađanja s političkim konotacijama, počesto neukusnog i opasnog sadržaja. No, to danas, s ovim činom, odlazi u povijest, nadam se zauvijek.