Komemoracijom u Gatima u četvrtak, 1. Listopada obilježena je 78. godišnjica pokolja 96 osoba koji su u tome mjestu i zaleđu Omiša počinile združene snage četnika i talijanske vojske, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da se mora znati tko je za zločin odgovoran.

Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, u srijedu ujutro u slobodnom govoru u Saboru upozorila je na činjenicu da ulice širom Hrvatske i dalje nose imena pripadnika ustaškog pokreta, što je izazvalo burnu reakciju zastupnika s desnog političkog spektra i na kraju rasprave koštalo dvije opomene koje joj je izrekao potpredsjednik Sabora Ante Sanader. Predsjednik Gordan Jandroković je u samoizolaciji zbog koronavirusa.

Današnja se Republika Hrvatska odnosi prema svojoj prošlosti kao da je u stanju opsjednutosti Jugoslavijom, a dojam je da i na sam spomen Socijalističke Republike Hrvatske proživljava noćnu moru. Ta obuzetost i mučenje proizlazi iz gole spoznaje i činjenice da je Jugoslavija, odnosno SR Hrvatska, bila daleko i nemjerljivo uspješnija zemlja i bolje društvo s kojom se ovakova Republika Hrvatska kakva je danas ni u čemu ne može mjeriti i uspoređivati. Želeći prikriti tu gorku istinu proglašava se gotovo dogmom, dakle onim što ne treba niti dokazivati, kako je bezvrijedno i nevaljalo vrijeme koje smo živjeli i gradili u Jugoslaviji i SR Hrvatskoj, prije slavnih 90.-tih godina

Knjiga Naslijeđe revolucije – Vodič kroz spomen obilježja posvećena Narodnooslobodilačkoj borbi u zaprešićkom kraju autora Maria Šimunkovića rezultat je istraživanja spomeničke baštine NOB-a u zaprešićkom kraju.

Katarina Peović predložila je na saborskom Odboru za veterane da se uredi zapušteni zagrebački spomen-park Dotrščina, na kojem su nacisti i ustaše pobili sedam tisuća građana Zagreba i okolice. Željku Sačiću se nije svidjela ideja državne skrbi o ‘ratno-zločinačkoj bagri’ koja je ‘pobila najmanje 400 tisuća Hrvata’

PROJEKT PARTIZANSKE BAŠTINE

Završnica međunrodnog programa „Baština odozdo - Drežnica: tragovi sjećanja 1941. – 1945.“ U projektu arhivskog istraživanja i terenskog rada koji je trajao dvije godine sudjelovali povjesničari i arhitekti iz Hrvatske, Španjolske i Portugala

Petokraka je Hrvatskoj dala:

1. Republiku

2. Politički subjektivitet

3. Državne granice

4. Slobodu

5. Opismenjavanje

6. Pravo glasa ženama

7. Industrijalizaciju

8. Gospodarski napredak

9. Besplatno zdravstvo i školstvo

10. Porast stanovništva

11. Dostupnost društvenih stanova

12. Vlasništvo i upravljanje poduzećima

13. Socijalnu pravdu

14. Kulturni preporod

15. Ugled u svijetu

16. Nadu i optimizam

Davši sve to Hrvatskoj petokraka je puno više od pukog simbola slobode, antifašizma i socijalne pravde. Time petokraka postaje važan dio hrvatskog identiteta.

Crvenu zvijezdu ne može se zabraniti

Prema mišljenju Europskog suda, zvijezda se ne može promatrati kao simbol koji predstavlja isključivo komunističku totalitarnu vladavinu, kao što to implicira mađarska Vlada. Jasno je da zvijezda još uvijek simbolizira i međunarodni radnički pokret, boru za pravednije društvo, kao i određene zakonske političke stranke aktivne u različitim državama članicama", kaže se u presudi.

‘Ovo je simbol borbe za pravednije društvo’

Nakrivljena i okrnjena zvijezda u svojoj primarnoj simbolici komunicira paradoks odbačenog, ali još uvijek „opasnog“ antifašističkog, ali i revolucionarnog nasljeđa, kao simbol međunarodnog radničkog pokreta i borbe za pravednije društvo