Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

Polaganjem vijenaca ispred spomenika brigadi, te odavanjem počasti poginulim borcima i evociranjem sjećanja na trnovit ratni put, obilježena 76. obljetnica formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“

U predvečerje, 17. studenog 1941. godine, unatoč tisućama talijanskih vojnika i ustaško-domobranskih formacija, „ušetao“ se partizanski vod, došavši iz ustaničke Petrove gore u Karlovac. Bili su odjeveni u domobranske odore. Vodio ih je Većeslav Holjevac, „domobranski časnik“. „To je bio herojski čin“, istaknuo je na obljetnici akcije kordunaških partizana, IVO GOLDSTEIN, sveučilišni profesor i povjesničar

Dane Pavlica, istaknuti prosvjetni radnik, književnik, znanstvenik (povjesničar) i publicist, rođen je u Počitelju, nedaleko od Gospića, 1931., a preminuo je u Požegi 2005. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, učiteljsku u Gospiću, Višu pedagošku školu (hrvatskosrpski i ruski jezik) u Zagrebu, studij srpskohrvatskog jezika i južnoslavenskih književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja pedagogije stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine.

U jeku najžešćih borbi protiv okupatora, u Rujevcu na Baniji je, u studenom 1943. započela s radom partizanska gimnazija sa 159 boraca koji su zamijenili puške knjigama

U vrijeme održavanja konferencije za medije u organizaciji Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, sazvane zbog novog vala historijsikog revizionizma, Hrvatska radio televizija u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ daje prostor nositeljima ideja koje razaraju ovu zemlju

PREDMET: Reagiranje - Ispravak

U Vašem cijenjenom tisku „SD“ od 31.10. i 01.11.2018., na str. 2. u rubrici „Dalmacija nekada…“ je objavljen sadržaj u kojem se navodi: „… da je u Lovreću 22. srpnja 1943. počinjen pokolj – zločin kojeg su počinili pripadnici nekoliko stotina talijana iz divizije „Bergamo“ sa stotinjak kninskih četnika popa Đujića te oko stotinu nijemaca s kojima su bili i vojvođanski srbi (folksdojčerske divizije Prinz Eugena) … a završilo…, četnici, fašisti i SS-ovci spalili su civile u kući Mate Frankića, to njih 22.“

S obzirom, da napisano ne odgovara stvarnosti, o tom strašnom događaju, molimo Uredništvo da objavi ovo reagiranje – ispravak.

Dakle, dana 22.07.1943. u rajonu Lovreća, Imotska krajina, neprijateljske oružane snage, koje su činile talijanski, njemački i ustaško-domobranski pripadnici poduzeli su oružanu akciju da unište štabove i jedinice Cetinskog partizanskog odreda kojeg su činili pripadnici Mosorskog partizanskog bataljuna i Sinjskog partizanskog bataljuna. Oružana neprijateljska akcija je bila dio ili sastavnica talijanske operacije pod nazivom „Biokovo-Mosor“ koja je angažirala oko 15.000 neprijateljskih vojnika u cilju potpunog uništenja NOP-a i partizanskih štabova i jedinica.

Na području Ratnog kotara Metković, od početka okupacije do kapitulacije fašističke Italije, nije bilo mjesta – naselja, gdje nisu združene oružane snage talijanske, ustaško-domobranske i četničke iza sebe ostavili zločine nad civilnim stanovništvom i popaljene stambene i druge objekte, te pljačku dobara, svega onog, što se moglo ponijeti sa sobom. Među počinjenim zločinima, koja su bila strava i užas, najmonstruozniji je bio događaj: klanje pravoslavnog življa s područja Hercegovine, u vremenu od 26. – 29. lipnja 1941. kod Opuzena, područje zvano Pod Topolom od ruku krvoločnih tzv „divljih ustaša“ iz Hercegovine i četničko klanje i strijeljanje pripadnika NOP-a na priobalnom području, mjesta Komarna i Duboka, u organizaciji i usmjeravanju talijanskih OS, 15.studenog 1942. Osim,  što im je pošlo za rukom da ubiju nekolicinu, većina pripadnika NOP-a je uspjela spasiti živu glavu.

Problemi zdravstvenog sustava tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri poznati, posebno kada je riječ o lokalnim sredinama. Cilj je ovoga eseja prikazati odnosno skicirati glavne konture zdravstvenog sustava na oslobođenom dijelu požeškog kraja ili točnije na području pod kontrolom Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda. Ponajviše sam se oslanjao na istraživački rad Nade Lazić „Zdravstvena služba u Požeškoj kotlini u NOR-u i revoluciji 1941-1945. god.“ objavljen u zborniku Požeška kotlina u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji 1941-1945.(1984.), 447-455., zatim na knjige iz pera Dane Pavlice Partizanske škole na Papuku (1981.) i Prosvjeta na Dilju u NOB (1984.). Ovim pisanim radom nemam pretenziju potpunog iscrpljivanja navedene problematike koja itekako ima potencijala za neka buduća znanstvena istraživanja i moguće komparativne analize područja Požeške kotline i drugih dijelova Hrvatske i Jugoslavije, zatim područja pod kontrolom Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije s jedne strane i dijelova Požeške kotline pod kontrolom vlasti NDH s druge. Ta tema nedvojbeno može otvoriti niz istraživačkih pitanja.

Oslobođenje Dalmacije od naci-fašizma prethodilo je opće stanje i situacija na Europskom ratištu. Sredinom 1944.g. nastupila je završnica u konačnom ratnom obračunu Antifašističke koalicije protiv naci-fašističkih sila Osovine u Europi.