U 91. godini života napustila nas je Vera Gerovac-Blazević. Rođena je 7. travnja 1930. u Jezeranima, Brinje u Lici, u radničkoj obitelji, kao najmladje od šestero djece. Starija sestra Ljubica Gerovac, narodni heroj, poginula je 1942.g godine.

Poljski državni muzej Auschwitz-Birkenau tri je mjeseca bio zatvoren za posjetitelje zbog pandemije Corona virusa. Odolijevajući pandemiji u Muzeju je otpušteno mnogo zaposlenika, a 18-tero ih je otišlo u mirovinu.

„La Croate, Novak Đoković“, najavio je službeni spiker teniskog turnira u Montrealu 2007. godine i pozvao pobjednika da se obrati sa nekoliko riječi publici, kao što je to običaj na takvim velikim natjecanjima. Prepuni stadion, razdragano navijačko mnoštvo od više tisuća obožavatelja teniske igre, pljeskalo je i skandiralo velikom pobjedniku Novaku Đokoviću koji je te godine, da bi osvojio taj prestižni naslov, morao pobjediti tri teniska velikana sa najboljim rankingom – Andya Roddicka, Rafaela Nadala i Rogera Federera.

Potpredsjednik i glavni savjetnik Svjetskog židovskog kongresa Menachem Z. Rosensaft potpisao je članak u The Independentu kojima upozorava na izostanak odgovarajućih reakcija hrvatskih vlasti na sve izraženije rehabilitiranje ustaškog fašističkog pokreta.

Preminuo je naš istaknuti član Zajednice udruga antifašista i antifašističkih boraca Županije zadarske, član Udruge antifašista Grada Zadra i član Društva J. B. Tito, drug Ivo Tartaro.

NASTAVNI zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" ovih je dana opet u središtu interesa javnosti zbog novih žarišta koronavirusa u Zagrebu, o čemu u medijima često istupa njegov ravnatelj Zvonimir Šostar, inače kompromitirani kadar Milana Bandića.

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina RH, Eparhije gornjo-karlovačke i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH jedanaesti je put obilježen Dan sjećanja na ustaški logor Jadovno. Predsjednik savjeta SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je da se i danas nastoje normalizirati i legalizirati simboli pod kojima se u Jadovnu ubijalo

PRVI NAGOVJEŠTAJ ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA U HRVATSKOJ

Istina je da su temelji hrvatske državnosti zadani na zasjedanju ZAVNOH-a i istina je da je ono što je izgrađeno na temeljima pobjede u Drugom svjetskom ratu bilo obranjeno u Domovinskom ratu. Dužnost nam je i obveza slijediti tu antifašističku tradiciju i narednih godina obilježavati Dan pobjede i Dan antifašističke borbe - poručio je izaslanik Predsjednika Republike i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske FERANJO HABULIN

„Ja nisam sretan Washitonskim sporazumima, ja sam kao Ljubušak, Hercegovac, bio za jednu drugu varijantu, ja sam praktično veliko Hrvat, ja sam htio bar Banovinu Hrvatsku, nezavisnu, tek potpuno, bez ikakvih, bez Muslimana, bez Srba itd...“, govorio je Ivo Lučić na sastanku vodstva Hrvatske i vodstva HR Herceg-Bosne u Zagrebu 11.6.1994. godine, nedugo nakon potpisanih Washitonskih sporazuma. Opisavši sebe kao čovjeka sa „dosta prijekim karakterom“, sam je sebe na spomenutom sastanku opisao i odredio kao naprasita, osorna i bezobzirna čovjeka. Upravo su ljudi takva karaktera, beščutni i prgavi bili potrebni da bi se u BIH provodila politika kojoj je u Hagu presuđeno kao zločinu protiv čovječnosti, a Tuđman i Šušak su navedeni kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata.